29. maj – Obilježavanje dana osvajanja Istanbula

29-maj-obiljeavanje-dana-osvajanja-istanbul_trt-bosanski-20

Istanbul je možda jedan od najljepših gradova na svijetu. Grad koji sa svom svojom raskošnošću spaja dva kontinenta i Bosforom obojenim u hiljade boja nastavlja da osvaja srca.

Rimski imperator Konstantin Veliki na prostoru današnjeg Istanbula u starom gradu Byzantium 330. godine je osnovao grad po imenu Novi Rim. Grad će kasnije postati poznat po imenu Konstantinopolis, odnosno Konstantinov grad. Grad je postao prijestolnica Rimskog carstva. Činjenica da se grad nalazio na čvorištu trgovinskih puteva, bio je i najvažniji razlog da se prijestolnica premjesti. U gradu su ubrzo počeli nicati objekti sličnim onima u Rimu. Pored trgovine, drugi važan faktor premještanja prijestolnice na ovo mjesto je bio Konstantinov tolerantniji pristup hrišćanstvu koje se brzo širilo Imperijom. Konstantin je s jedne strane praktikovao paganska rimska vjerovanja, a s druge strane hrišćanima je dao slobodu.

 Konzilij koji se pod njegovim pokroviteljstvom 325. godine okupio u Izniku, stotine biblijskih zapisa je smanjio na današnje četiri Biblije. Vjeruje se da je kršten na samrti i da je prešao na hrišćanstvo…
Godine 395. godine Rimsko carstvo se dijeli na dvije polovice. Zapadnim dijelom je upravljao Rim, a glavni grad Istočnog dijela bio Konstantinopolis. Zapadno rimsko carstvo se brzo srušilo, dok se Istočno rimsko carstvo održalo više od 1.000 godina.
Za vrijeme vladavine cara Justinijana teritorije Zapadnog rimskog carstva prešle su pod vlast Istočnog rimskog carstva. Kao rezultat pogrešnog imenovanja, u 16. stoljeću se počeo koristiti naziv Bizantijsko carstvo.
Nakon što su Turci 1071 godine pobiijedili Bizantijsko carstvo u bici Malazgirt i nastanili se u Anadoliji, historija se počela mijenjati. Anadolija je u očima Turaka bila grčko-rimska zemlja. Prostori nazvani Rumeli ubrzo su naseljeni od strane Turaka, brojnih plemena koja su dolazila da istoka. To područje je kasnije dobilo ime Trakija, dok su dalje teritorije u Evropi nazvane Rumeli.
Bizantijski gradovi su nastavili prelaziti u ruke Turaka i u doba Anadolskih Seldžuka. Tursko krilo Kayilar na području dodijeljene im regije Sogut osnovalo je Osmansko carstvo, koje se brzo počelo širiti prema zapadu. Bizantijski gradovi su jedan po jedan prelazili u ruke Osmanlija. Osvajanje najvećeg od tih gradova, Burse, omogućilo je širenje Osmanlija prema zapadu.
Prelaskom moreuza Dardaneli i dolaskom u Trakiju, Evropa se susrela sa osmanskim Turcima koji će se održati stotinama godina. Ubrzo je osvojen i grad Edirne, koji će biti proglašen glavnim gradom. Osmanlije su i prijateljima, ali i neprijateljima, pokazali da će biti trajni u Evropi. Istanbul se našao među osmanskim teritorijama koje su se prostirale na dva kontinenta. Površina Bizantijskog carstva se ubrzo smanjila i pretovorila u grad državu. Sultan Mehmet II, koji se na tron uspeo 1451. godine, bio je izuzetno obrazovan lider, svjestan značaja tehnologije i nauke. Odrastao je slušajući hadis koji su mu ponavljali njegovi učitelji – “Sigurno će biti osvojen Konstantinopolis, divan je emir (komandant) njen (te vojske) divna je vojska ta vojska”. Ubrzo nakon stupanja na tron, odlučio je osvojiti Istanbul, govoreći : “Ili ću ja osvojiti istanbul, ili će Istanbul osvojiti mene”.
Istanbul je osvojen 29. maja 1453. godine kada je Ulubatli Hasan na zidine grada postavio osmansku zastavu, a posljednji bizantijski vladar je život izgubio braneći grad.
Osvajanjem Istanbula, Osmanska država postaje imperija. Fatih (Osvajač) Sultan Mehmet u pisanim dokumentima sebe naziva novim Cezarom-imperatorom. Svjetska historija se promijenila, Srednji vijek se završava i počinje Novi vijek. Tada je viđeno da zidine oko gradova ne mogu biti štit kada je u pitanju opsada topovima. Umjetnici i naučnici koji su pobjegli iz Istanbula podstakli su početak renesanse i reformi u Evropi. Naspram napredovanju Turaka, Evropljani u očaju usmjerili su se prema nauci i umjetnosti. Srednovjekovna konzervativna perspektiva ustupila je mjesto slobodnim i naučnim dešavanjima. Stranice svjetske historije su se ponovo pisale. Nakon što su trgovinski putevi Put svile i Put začina prešli u ruke Turaka, cijene trgovinskih proizvoda u Evropi su se povećale. Istraživači na brodovima, koji su zaplovili prema zapadu kako bi se došli do Indije i ostvarili povoljniju trgovinu, dospjeli su do Američkog kontinenta i započeli geografska otkrića i razdoblje kolonizacija…
Osvajanje Istanbula je donijelo važne promjene u historiji Osmanlija i sa aspekta turske historije. Nastala je nova vojna i ekonomska sila.  Najosnovnija promjena koju je ova civilizacija donijela bila je tolerancija i razumijevanje prema različitim kulturama. Hrićanima i jevrejima su date ovlasti da provode vlastiti pravosudni sistem i slobodno žive njihovu vjeru. Nemuslimanima su u upravi države povjerene važne funkcije i titule poput veliki vezir, vezir i paše. Prvi primjer je rođak posljednjeg bizantijskog imperatora koji je nastavio da živi u palati i prešavši na islam postao veliki vezir, Mesih-paša.
Jedinstveni grad Istanbul i danas je jedna od zjenica oka svijeta. Kozmopolitska metropola u kojoj se sastaju ljudi svih rasa i boje kože i dalje je svjetski grad. Istanbul će se svim tim vrlinama nastaviti da živi i u budućnosti.

Istanbul: Grad sa najvećim napretkom na globalnom nivou, u posljednjih pet godina

istanbul-grad-sa-globalno-najveim-napretkom-u_trt-bosanski-45079

Prema ocjenama iznesenim u istraživanju pod naslovom “The Business of Cities 2015” Istanbul je grad koji je ostvario najveći napredak, na globalnom nivou, u posljednjih pet godina.

Analiza koju je provela kompanija Jones Lang LaSalle (JLL), specijalizirana u finansijskim uslugama, trgovinom nekretninama i menadžmentom investicija, pokazuje da je prema šest vodećih pokazatelja – od finansijskih usluga, do imidža grada – Istanbul od 2010. godine konstantno držao titulu grada koji ostvaruje najveći napredak, ostavivši iza sebe Moskvu, Bombaj, Seul i Dubai.
Analizom je obuhvaćeno više od 200 gradova u svijetu, rangiranih prema 20 “najrobustnijih” indeksa, odnosno pokazatelja.
 “Istanbul je cementirao svoj status naročito u pogledu morskog saobraćaja i finansijskih usluga. Zahvaljujući svojoj poziciji i unaprijeđenju transporta, redovno se nalazio ispred gradova slične veličine.”
 U istraživanju se ističe da inovacijski centri poput San Francisca, San Josea, Bostona, Tel Aviva i Kembridža, ili pak gradovi sa visokim kvalitetom života poput Ciriha i Štokholma, kombinuju infrastrukturu i obrazovnu baštinu, kako bi učvrstili svoju globalnu poziciju.
 Kompletna studija je dostupna na web stranice JJL.

Beograd dobio Turski kulturni centar “Yunus Emre”

beograd-dobio-turski-kulturni-centar-yunus-em_trt-bosanski-44639

U glavnom gradu Srbije, Beogradu od jučer je počeo sa radom Turski kulturni centar „Yunus Emre“. To je prvo u Srbiji i 39. predstavništvo u svijetu Instituta koje nosi ime poznatog filozofa, učenjaka i pjesnika Yunusa Emrea.

Cilj nam je da, u okviru filozofske misli Yunusa Emrea  „Dođite da se upoznamo, da jedni drugima olakšamo“, predstavimo našu kulturu i jezik i da zajedno sa građanima Srbije napravimo osnovu za kulturnu saradnju, izjavio je u razgovoru za Anadolu Agency direktor Turskog kultunog centra u Beogradu doc. dr. Selim Aslantaš.

Ističući da Republika Turska paralelno sa razvojem socijalno-ekonomskih odnosa u svijetu daje značaj aktivnostima u kulturi, pod jedinstvenim krovom Instituta Yunus Emre iz Ankare, Aslantaš naglašava da je će Kulturni centar Yunus Emre u Beogradu služiti kulturi i imati ulogu rušenje svih stereotipa.

„Za razliku od ekonomije, ulaganja u kulturu se odmah ne reflektuju ali ostavljaju šire i dublje tragove“, rekao je Aslantaš i podvukao da Srbija na Balkanu ima poseban značaj.

On je poručio da će kulturni centar, koji se nalazi na Vračaru, na početku Skerlićeve ulice, u blizini Narodne biblioteke Srbije i Hrama Sv. Save, pored kurseva Turskog jezika koji su već počeli, podržati i prezentovati kulturne aktivnosti.

„Stvari vezane za tursku kulturu, poput umjetnosti vezane za modernu i tradicionalnu kulturu, ćemo ovdje predstavljati. Od džez festivala do kaligrafije, slikanja na vodi, podržaćeno raznovrsni spektar umjetnosti. Ovdašnjem stanovništu predstavićemo naše umjetnike“, pojasnio je Aslantaš.

Podvukao je da će ovo mjesto imati funkciju izgradnje mosta kulture između dva naroda i dvije države, dati doprinos kulturnoj diplomatiji te učestvovati u uzajmanoj kulturnoj razmjeni.

„Poznajem Srbe i čvrsto sam ubijeđen da ćemo svojim radom uspjeti da se zbližimo i približimo dvije kulture. Sve dosadašnje aktivnosti, poput turskih televizijskih serija, porušenih starih stereotipa, odlaska velikog broja srbijanskih turista na odmor u Tursku, uvjeren sam, biće pojačane sa radom Instituta Yunus Emre koji će pozitivno utjecati“, istakao je Aslantaš, inače profesor historije na Hacetepe univerzitetu u Ankari i istraživač na Beogradskom univerzitetu.

Institut Yunus Emre je turska državna ustanova kulture osnovana 2009. godine. Pored svojih predstavništava u raznim dijelovima svijeta turski kulturni centri su otvoreni zemljama okruženja: Makedoniji, Rumuniji, Mađarskoj, BiH, Crnoj Gori u Kosovu.

 

http://www.trt.net.tr/

Turska danas slavi 19. maj, Dan omladine i sporta

turska-danas-slavi-19-maj-dan-omladine-i-spor_trt-bosanski-44635

Danas je 19. maj, dan kada je počela Oslobodilačka borba.
Veliki vođa Mustafa Kemal Ataturk se 19. maja 1919. godine iskrcao u Samsun, odakle je počeo oslobodilačku borbu protiv okupacije Savezničkih zemalja.
Tog dana je počelo ponovno pisanje historije jednog naroda.
Ataturk je ovaj dan turskoj omladini darovao kao praznik.
19. maj se svake godine obilježava kao “Dan sjećanja na Ataturka i dan omladine i sporta”
Ovaj državni praznik i ove godine će biti proslavljen širom Turske i prigodnim programima u turskim diplomatskim predstavništvima u inostranstvu, kao i u Turskoj Republici Sjeverni Kipar.

Istanbul drugi u svijetu po uredima međunarodnih organizacija

istanbul-drugi-u-svijetu-po-uredima-meunarodn_trt-bosanski-44606

Turski ministar vanjskih poslova, Mevlut Čavušoglu, potvrdio je da Turska privlači sve veću pažnju međunarodnih organizacija u posljednjih nekoliko godina, tako da je Istanbul drugi u svijetu po broju njihovih sjedišta i predstavništava, odmah iza New Yorka.
“Broj predstavničkih ureda u Turskoje povećao se sa 160 na 266. Kada se razmotri prisustvo predstavničkih ureda međunarodnih organizacije u cijelom svijetu, Istanbul je na drugom mjestu, iza New York Citya. Istanbul je postao centar za regionalne urede ovih organizacija, a trudimo se da ga učinimo i regionalnim centrom Ujedinjenih nacija i centrom diplomatije,” kazao je Čavušoglu.
U obraćanju na sastanku počasnih konzula u Antalyi, turski šef diplomatije je iskazao potrebu za učešćem turskih nevladinih organizacija u kreiranju vanjske politike i doprinosu uticaju i promoviranju Turske u svijetu.
“Turska je u posljednjih pet godina otvorila preko 50 predstavničkih ureda. U inostranstvu trenutno imamo 228 predstavničkih ureda, što nas čini šestom zemljom u svijetu. Planiramo povećati ovaj broj na 241 ured.”
Čavušoglu je podsjetio da su promocija i reputacija Turske ubrzane od kako je uzela učešće u razvojnim projektima i pružanju humanitarne pomoći u različitim dijelovima svijeta. Nakon SAD-a i Velike Britanije, Turske je treća u svijetu po količini isporučene humanitarne pomoći.
Ministar Mevlut Čavušoglu je informisao prisutne da je Turska u 2014. godini osigurala pomoć u vrijednosti od 1,7 milijardi dolara, a njeni razvojni grantovi su dostigli vrijednost od 3,3 milijarde dolara.

Britanke otvaraju džamiju samo za žene

bb240a78-8974-4e0e-80a9-18f6a028c830

Planirano je da džamija bude namijenjena isključivo ženama, a za upravljanje i nadzor bit će zadužene žene.

Piše: Mohammed Amin

LONDON – Vijeće žena muslimanki (MWC) iz britanskog grada Bradforda, donijelo je odluku o osnivanju džamije isključivo za žene što bi predstavljalo samo uvod za izgradnju njihovog prvog nezavisnog islamskog centra. Smatraju kako je došlo vrijeme da “žena muslimanka ima svoje posebno mjesto za obavljanje molitve, obrazovanje i javne aktivnosti.”

Ova džamija za žene bit će prva džamija takve vrste u Britaniji. Planirano je da džamija bude namijenjena isključivo ženama, a za upravljanje i nadzor bit će zadužene žene. Na taj potez odlučile su se zbog ustaljene prakse u tom mjestu da se ženama za njihove aktivnosti odvoji jedan sprat ili sala u sklopu džamije.

Izvršna direktorica Vijeća žena muslimanki Bana Gora, izjavila je kako je ovakva ideja Vijeća potekla iz izazova koji se nalazi pred muslimanima, naročito u Bradfordu, “u pogledu aktiviranja mjesta za obavljanje molitve.

Cilj Vijeća je da preko projekta prve džamije za žene pripremi put za osnaživanje žena muslimanki za preuzimanje liderskih uloga u suočavanju sa izazovima i to kroz osnivanje prvog islamskog centra za promociju obrazovanja i naučnog istraživanja žene muslimanke.”

Marginalizirana uloga

Dodala je da su “muškarci koji drže kontrolu nad džamijama marginalizirali ulogu žena u vjerskim objektima, zbog čega se one osjećaju frustrirano. Iz tog razloga, upravljanje ovom džamijom i islamskim centrom u potpunosti će preuzeti žene čime će otvoriti široke mogućnosti za dijalog bez kolizije sa islamskim principima.“

Nastavlja da “iako na području Bradforda postoji gotovo 110 džamija, u većini tih džamija poštuje se patrijarhalni pristup i ne radi se na stvarnom osnaživanju žena. Ove džamije ne ohrabruju žene da rade, a kontradikcija koja se javlja u ovim džamijama može biti veoma opasna. Dok vjera islam i njeni principi uče djecu još dok su mali da su muškarci i žene ravnopravni u pravima i obavezama, ono što se provodi u praksi unutar džamija u potpunoj je suprotnosti sa tim načelima. Upravo iz toga se rađaju ekstremizam i tvrdnje da vjera nije u skladu sa vremenom.“

Karima Karachi, muslimanka pakistanskog porijekla koja živi u Bradfordu, pozdravila je ovu ideju, rekavši: “Ako će ova džamija biti samo za žene, onda je to odlična stvar i zavrjeđuje poštovanje.“

Zabrinutost

No, iskazala je zabrinutost time da bi se u ovoj džamiji mogle slijediti neke prakse koje su se dogodile u Americi, posebno po pitanju miješanja muškaraca i žena, kao i toga da molitvu muškarcima predvodi žena. Spomenula je i slučaj koji se dogodio u Britaniji 2010. godine kada je obavljena džuma (molitva petkom) u crkvi prilikom koje je propovijedala žena, dok su muškarci i žene zajedno sjedili i obavljali molitvu.

Bana Gora u svom odgovoru na pitanje vezano za primjedbe i strahove poput ovih isključuje ponavljanje takve prakse i za Al Jazeeru kaže: „Vijeće zabranjuje miješanje muškaraca i žena prilikom molitve i to nije naš pristup, kao i da to ne spada u principe nove ženske džamije.“

Vijeće žena muslimanki je civilna organizacija osnovana 2009. godine nakon konsultacija muslimanskih liderki na nivou Bradforda i Velike Britanije, što je okončano usvajanjem odluke o osnivanju ovog Vijeća. Zalažu se za to da je uloga žena veoma bitna i presudna u raznim aspektima života što potvrđuje i historija.

Prema statistikama ovog Vijeća, grad Bradford će 2030. godine postati prvi britanski grad sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

 

http://balkans.aljazeera.net/

Gormez održao hutbu u Al-Aksa-i: Muslimani u Jerusalemu izloženi nepravd

1

Predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet) Mehmet Gormez je danas održao hutbu pred nekoliko hiljada muslimana u džamiji Al-Aksa u Jerusalemu gdje je kazao da je taj grad nakon zauzimanja 1967. godine postao “poligon za nepravdu”.

Gormez, koji se nalazi u posjeti Jerusalemu, podsjetio je na historijska dešavanja na tim prostorima napominjući da su britanski vojnici ušli u Jerusalem 1917. godine.

“Nakon što su Osmanlije napustile Jerusalem, sa britanskom vojskom, koja okupirala grad, počeli su i veliki problemi na tom području. Također, nakon što su Jevreji 1967. godine zauzeli Jerusalem, grad je postao poprište svakog oblika kršenja prava i poligon za nepravdu. Istovremeno su počela i iskopavanja koja predstavljaju prijetnju džamiji Al-Aksa”, rekao je Gormez.

Napomenuo je da su muslimani u Jerusalemu izloženi nepravdi i nasilju.

“Muslimani u Jerusalemu ne mogu više izdržati ovu okrutnost kojoj su izloženi. Mi u Turskoj, posebno u Upravi za vjerske poslove, imamo obavezu da vas podržimo kako bi prestala nepravda koja vam se čini. Ova posjeta je samo jedan od pokazatelja da smo s vama. Onaj ko vama naudi, naudio je i nama. Naša dužnost je da vam omogućimo sve što vam je potrebno”, rekao je Gormez.

Naglasio je da su muslimani na tom području stoljećima bili izloženi prisilnom iseljavanju i nasilju.

“Muslimani u Jerusalemu su stoljećima bili izloženi različitim oblicima okrutnosti, mučenjima, masakrima, prisilnom raseljavanju. Oni koji žive na ovom teritoriju nisu uspjeli da se domognu vjerskih sloboda, sigurnosti, ekonomske stabilnosti i političke pravde, osim za vrijeme islamske vladavine”, rekao je Gormez.

 

http://www.trt.net.tr/

LEJLETUL MIRADŽ

FB_IMG_1431658861294

Muhammed, a.s., je na Miradžu razgovarao s Uzvišenim Allahom bez posrednika. Tom su prilikom Vjerovjesniku, a.s.,objavljena posljednja dva ajeta sure El-Bekere, naređeno obvaljanje pet dnevnih namaza i podareno pravo šefaata. Muhammed, a.s., je na Miradžu vidio Džennet i Džehennem i njihove stanovnike. Vidio je druga znamenja koja su mu Allahovim dopuštenjem pokazana. Svaki vjemik nastoji da doživi miradž, svoje duhovno uzdignuće, koje će zapravo bili njegovo duhovno rađanje. I kao što je Vjerovjesnik, a.s., na Miradžu razgovarao s Allahom, dž.š., tako i svaki vjemik u namazu razgovara s Allahom i uzdiže se iznad ovog materijalnog svijeta u svijet Allahove blizine. Zato je namaz mi'radž vjenika.

Turska i Katar osnivaju univerzitet za sirijske izbjeglice

turska-i-katar-osnivaju-univerzitet-za-sirijs_trt-bosanski-44289

Turski ministar nacionalnog obrazovanja, Nabi Avci, najavio je na konferenciji za štampu da će Turska i Katar osnovati Tursko-katarski Međunarodni Univerzitet, prvenstveno za sirijske studente u Gaziantepu, gradu na jugoistoku Turske, koji graniči sa Sirijom.
Avci je poručio opozicionim strankama da će sirijski studenti biti smješteni na tek osnovanom univerzitetu, sa dodatnim smještajem i time neće zauzimati mjesta na redovnim turskim univerzitetima.
“Niko ne bi trebao govoriti: ‘Žele obrazovati Sirijce, dok na obrazovanje čekaju i turski studenti. Ne. Za njih ćemo napraviti dodatna mjesta.”
Avci je obavijestio prisutne predstavnike medija da gradske uprave i nevladine organizacije u izbjegličkim kampovima pružaju pet časova turskog jezika sedmično, po sirijskom kurikulumu, revidiranom na osnovu turskih obrzovnih standarda.
Lider glavne opozicione stranke (CHP), Kemal Kiličdaroglu, nedavno je kritikovao izbjegličku politiku turske vladajuće stranke AK Parti prema Sirijcima. “Poslaćemo našu sirijsku braću nazad u njihovu zemlju. Reći ćemo im: ‘Žao nam je! Idite u svoju zemlju.’ Svaka osoba trebala bi biti sretna u zemlji u kojoj je rođena,” kazao je Kiličdaroglu.
Uslijedile su oštre kritike predsjednika Recep Tayyip Erdogana, koji je rekao: “Ne obraćajte pažnju na one koji nas žele izdati zato što smo ugostili našu sirijsku i iračku braću. Ne obraćajte pažnju na one koji hoće poslati Sirijce u njihovu domovinu. Njima nije poznato ko je ‘muhadžir’ a ko je ‘ensarija’.”
“Iz razloga što toga nisu svjesni, oni nikada neće zauzeti premijersko mjesto u ovoj zemlji. Zato neće biti u prilici da bilo koga vrate u njegovu zemlju,” dodao je Erdogan.
Visoko obrazovno vijeće Turske (YOK), nad kojim je nadređeno Ministarstvo nacionalnog obrazovanja, godine 2012. je donijelo odluku da se sirijske izbjeglice mogu priključiti turskim univerzitetima u Gaziantepu, Kilisu, Šanliurfi, Hatayu, Osmaniyi, Adani i Mersinu, u statusu “specijalnog studenta”.
Vijeće je saopštilo da se izbjeglice iz Sirije mogu upisati na turske univerziteta sa statusom “specijalnog studenta” čak i ako ne posjeduju validne dokumente, samo na osnovu vlastite usmene izjave. Odluka se odmah našla na meti kritika zvaničnika glavne opozicione stranke na jugoistoku Turske.