Danas 23. godišnjica zločina u Štrpcima

Beograd — Danas se navršavaju 23 godine od zločina u Štrpcima.

29653023154d8ad03e8dff060521778_v4_big

Tada su pripadnici Vojske Republike Srpske na železničkoj stanici u tom mestu iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.

Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa nepunih 17 godina.

Za zločin u Štrpcima pravnosnažno osuđen samo Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora), a do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.

Žrtve zločina su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Toma Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženi. Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je u martu 2015. godine optužnicu protiv pet osoba ali sud je do danas nije potvrdio, već ju je nekoliko puta vraćao Tužilaštvu na dopunu.

U Beogradu i Prijepolju danas će biti obeležena godišnjica od tog zločina, i to u Beogradu uličnom akcijom Fonda za humanitarno pravo, Inicijative mladih za ljudska prava i Žena u crnom.

U zgradi Skupštine opštine Prijepolje biće organizovan prijem za članove porodica ubijenih putnika sa teritorije te opštine, a kod Spomenika devetorici otetih i likvidiranih Bošjaka komemoracija na kojoj će govoriti predsednik opštine Emir Hašimbegović.

http://www.b92.net/

Davutoglu: Ne treba nam dozvola da se branimo

Ukoliko neko iz Sirije bude prijetnja sigurnosti Turske, prekid sukoba nas nikako ne obavezuje, poručio je Davutoglu.

ahmet_davutoglu_ap_main_1Jedinice narodne zaštite, kao sirijski ogranak Radničke stranke Kurdistana, su mi iste kao i ISIL ili Al-Nusra, rekao je Davutoglu [AP]

Turski premijer Ahmet Davutoglu poručio je kako Turska “nikada i ni od koga neće tražiti odobrenje za poduzimanje potrebnih mjera kada je u pitanju zaštita njene sigurnosti” te dodao kako se to odnosi i na dogovoreni prekid sukoba u susjednoj Siriji.

Naglasivši kako Turska smatra da su Jedinice narodne zaštite (YPG) sirijski ogranak Radničke stranke Kurdistana (PKK), te su mu “iste kao i ISIL ili Al-Nusra”, Davutoglu smatra da se u dogovoru o prekidu sukoba u Siriji ta činjenica morala navesti.

“Međutim, svi trebaju znati da je to prekid vatre koji je važeći isključivo za Siriju i strane sukobljene u toj zemlji. Ukoliko bilo koja od tih strana bude prijetnja sigurnosti Turske, taj prekid sukoba nas nikako ne obvezuje”, poručio je Davutoglu.

Ustvrdio je kako “ni od koga neće tražiti dozvolu kada su u pitanju mjere zaštite sigurnosti Turske”, te najavio da će te mjere biti poduzete ukoliko dođe do prijetnje Turskoj i njenim granicama jer “u tom slučaju to prevazilazi sirijsko i postaje izravno tursko pitanje”.

“Neka PKK i YPG ne pomisle da im Turska ne može ništa jer je došlo do prekida vatre u Siriji i da mogu nastaviti svoje terorističke aktivnosti u Turskoj. Primirje važi u Siriji, a Ankara je mjesto na kojem se donose odluke o sigurnosnim mjerama koje će provoditi Turska”, zaključio je Davutoglu.

Cavusoglu: YPG želi podijeliti Siriju kao ISIL

Ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu prethodno je izjavio da Jedinice narodne zaštite (YPG), koje okupljaju pripadnike sirijskih Kurda, žele podijeliti Siriju kao što to namjerava skupina Islamska država Irak i Levant (ISIL).

On smatra kako glavni cilj u Siriji treba biti osiguranje teritorijalne cjelovitosti države.

Dok Ankara smatra da je Stranka demokratske unije (PYD) povezana s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koju su SAD, Europska unija i NATO proglasile terorističkom organizacijom, Washington ne dijeli zabrinutost Ankare i nastavlja naoružavati tu skupinu, navodi Anadolija.

Ta agencija podsjeća kako je SAD naoružao PYD u listopadu, što je izazvalo teške kritike Ankare.

Tada su američke zračne snage PYD-u, stacioniranom u sjevernoj sirijskoj pokrajini Al-Hasakah, dostavile 50 tona oružja i streljiva. U toj isporuci navodno je bilo i 112 paleta u kojima je bilo streljivo za jurišne puške – američke M-16 i ruske AK-47.

Braneći PYD zato što se bori protiv ISIL-a u Siriji, Washington i dalje ima drugačiji stav od Ankare kada je PYD u pitanju.

Amerikanci tvrde da je PYD jedini efikasan u borbi protiv ISIL-a na terenu, dok u Turskoj tvrde da “ne može biti razlike između dobrih i loših terorističkih organizacija”.

Erdogan proziva za neiskrenost

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prethodno je optužio Sjedinjene Američke Države, Rusiju, Iran, EU i UN da su “neiskrene” u vezi sa prekidom vatre u Siriji.

Naveo je da Turska podržava prekid vatre, ali je zabrinjava ton oklijevanja prema sirijskoj opoziciji.

Erdogan traži da i sirijski Kurdi, odnosno Stranka demokratske unije (PYD) i njeno oružano krilo Jedinice narodne zaštite (YPG), budu izostavljeni iz procesa prekida vatre.

Erdogan tvrdi da je situacija u Siriji “očajna ukoliko će o tome tko pripada kojoj oporbenoj skupini određivati sirijski režim, Rusija i terorističke strukture poput PYD/ YPG-a”.

“Zabrinuti smo da bi moglo doći do otvaranja vrata još veće tragedije ukoliko se krvnik i žrtva stave u isti koš, a kontrola pruži krvniku“, kazao je Erdogan.

Turski predsjednik smatra da je “krajnje vrijeme da cijeli svijet shvati i prihvati činjenicu da je skupina PYD/ YPG sirijski ogranak terorističke organizacije PKK-a”.

Dužnosnici SAD-a i Rusije su dogovorili, a sirijska Vlada i oporba naknadno prihvatile prekid vatre u Siriji, koji bi na snagu trebao stupiti u subotu.

http://balkans.aljazeera.net/

Erdogan: Turska podržava dogovor o prekidu vatre u Siriji

Erdogan je danas u Ankari upriličio prijem za predstavnike najnižih instanci lokalne vlasti iz nekoliko južnih i jugozapadnih regija zemlje, a u obraćanju prisutnima se osvrnuo i na dešavanja u susjednoj Siriji.

56cdbd7d50db8

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da je postignuti dogovor o prekidu vatre u Siriji svakako pozitivna stvar i da Turska podržava primirje koje će sirijskom narodu omogućiti da dođe do predaha.

Erdogan je danas u Ankari upriličio prijem za predstavnike najnižih instanci lokalne vlasti iz nekoliko južnih i jugozapadnih regija zemlje, a u obraćanju prisutnima se osvrnuo i na dešavanja u susjednoj Siriji.

„Naravno da je pozitivna stvar to što je dogovoren prekid vatre u Siriji. I mi želimo da naša sirijska braća dođu do predaha i podržavamo to primirje. Međutim, tim primirjem se otvoreno i snažno daje podrška Assadovom režimu i njegovim saveznicima koji su odgovorni za smrt pola miliona ljudi, dok se o sirijskoj opoziciji i dalje koristi nejasan jezik“, kazao je Erdogan.

Erdogan tvrdi da je situacija u Siriji „očajna“ ukoliko će o tome ko pripada kojoj opozicionoj grupi određivati sirijski režim, Rusija i terorističke strukture poput PYD/YPG-a.

„Zabrinuti smo da bi moglo doći do otvaranja vrata još veće tragedije ukoliko se dželat i žrtva stave u isti koš, a kontrola da dželatu“, kazao je Erdogan.

Turski predsjednik je i ovom prilikom kazao da je krajnje vrijeme da cijeli svijet shvati i prihvati činjenicu da je grupa PYD/YPG sirijski ogranak terorističke organizacije PKK, te zapitao zar za to nisu dovoljne njihove bombe koje su ubile 29 ljudi Ankari i zar treba da eksplodiraju i u nekim drugim glavnim gradovima.

„Moramo hitno okončati tu komediju i smiješnu igru. Grupi koja otvoreno kaže da djeluje zajedno sa PKK-om govoriti ‘ne, ti nemaš nikakvih veza sa PKK’ je poigravanje sa našim razumom i razumom cijelog svijeta. Niko nema pravo da se poigrava sa nama“, zaključio je Erdogan.

Zvaničnici SAD-a i Rusije su proteklog vikenda dogovorili, a sirijska vlada i opozicija naknadno prihvatile prekid vatre u Siriji koji bi na snagu trebao stupiti u subotu, 27. februara.

http://www.trt.net.tr/

Arapi kupuju nekretnine u Turskoj

Turska Vlada usvojila je zakon koji omogućava strancima posjedovanje nekretnine u Turskoj, uz šta još dobiju i stalnu boravišnu dozvolu.

Izvještaj turskog Zavoda za statistiku ukazuje na porast prodaje nekretnina u toj zemlji tokom 2015. godine. Investitori iz arapskih zemalja prednjače u kupovini.

Na prvom mjestu su Iračani, zatim Saudijci, na trećem mjestu su Kuvajćani, slijede ih Rusi i Britanci. Vrijednost transakcija u sektoru nekretnina tokom 2015. procijenjena je na više od pet milijardi dolara.

U Turskoj je prošle godine prodano 1,3 milijuna stanova. U kontekstu cijena, rast iznosi 16 posto, dok je potražnja također porasla za 10 posto. Snažan rast tržišta nekretnina nije uspjela zaustaviti ni složena politička situacija.

“Prateći situaciju na tržištu nekretnina posljednjih 20 godina, zapažamo porast ulaganja u ovaj sektor, bez obzira na sva događanja. Nekretnine ne umiru, niti im opada cijena i toga su svjesni turski građani”, ukazuje Yunus Aktas, predstavnik građevinara.

Prvi put nakon četiri godine, prodaja stanova u Turskoj bilježi rast. Taj događaj poklopio se s odlukom turske Vlade da usvoji zakon koji omogućava strancima posjedovanje nekretnine u Turskoj, uz šta još dobiju i stalnu boravišnu dozvolu.

Dodatni razlog, kako tvrdi Aksem al-Tamimi, jedan od agenata za nekretnine, nestabilnost je koja vlada u arapskom svijetu, a upravo odatle dolazi 60 posto investitora u sektor nekretnina u Turskoj.

U građevinskom sektoru radi milion ljudi

“Sigurnosna i ekonomska nestabilnost u susjednim zemljama i u arapskom svijetu ponukala je investitore da potraže sigurno mjesto za investicije. Turska je sigurna zemlja za poslovanje i ulaganje u nekretnine, koje su povoljnije i jeftinije od većine europskih država”, objašnjava Tamimi.

U građevinskom sektoru u Turskoj radi blizu milijun ljudi. Ovaj sektor u ukupnom bruto domaćem proizvodu te zemlje sudjeluje sa šest posto, što je otprilike 50 milijardi dolara.

Ukupno su 43 turske građevinske kompanije uvrštene na svjetsku listu najvećih građevinskih kompanija, što tu državu postavlja na visoko drugo mjesto u ovom sektoru, odmah nakon Kine.

Ekonomisti očekuju da će prodaja nekretnina tokom ove godine porasti na 10 milijardi dolara. Taj uspjeh uvjetuju sposobnošću turske Vlade da očuva sigurnosnu, društvenu i ekonomsku stabilnost.

 

http://balkans.aljazeera.net/

Erdogan: Odnosom prema sirijskom pitanju Turska je spasila dostojanstvo čovječanstva

Erdogan se osvrnuo na dešavanja u ratom zahvaćenoj Siriji i kazao da je do sada u tom ratu poginulo više od 400.000, a raseljeno 12 miliona ljudi.

56cc4ef3f04cf

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da je Turska odnosom prema sirijskom pitanju postala „glas savjesti“ cijelog svijeta i da je spasila dostojanstvo čovječanstva, ali da je situacija prerasla okvire njenih mogućnosti da bi sama mogla iznijeti sav teret problema.

U istanbulskom hotelu Conrad se održava 6. Forum partnerstva za Somaliju, a predsjednik Erdogan je u uvodnom obraćanju prisutnima istakao da je cilj skupa da se raspravlja o odgovornosti međunarodne zajednice u procesu razvoja Somalije i rješenja problema sa kojima se ta afrička zemlja suočava posljednjih godina.

Naglasio je kako veliku važnost pridaje Forumu kao čovjek koji je više puta posjetio Somaliju i uvjerio se u probleme naroda u toj zemlji.

Ističući kako se tokom posjeta 2011. i 2015. godine uvjerio kako je Somalija počela da staje na noge i da se gradi iz pepela, Erdogan je poručio da će Turska i dalje pomagati u uspostavi sigurnosti, političke stabilnosti, blagostanja i prosperiteta somalijskog naroda.

Podsjetivši da je Turska do sada uradila brojne projekte pomoći narodu Somalije, uključujući izgradnju bolnica, vodovoda i drugih infrastrukturnih objekata, Erdogan je kazao da je Somalija simbol i pokazatelj odnosa kakav Turska želi imati sa zemljama Afrike.

„Mi ćemo i dalje u saradnji sa međunarodnom zajednicom i zemljama regije raditi na izgradnji mira, stabilnosti i razvoja Somalije. Naš stav je da međunarodna zajednica mora mnogo aktivnije da se spusti na teren i intenzivira aktivnosti podrške u Somaliji“, kazao je Erdogan.

Turski predsjednik je kazao kako su daljina i granice izgubili važnost, a da je najbolji primjer za to činjenica da se kriza u Siriji i Iraku, terorizam i izbjeglička kriza odražavaju na širom svijeta.

Erdogan se osvrnuo i na dešavanja u ratom zahvaćenoj Siriji i kazao da je do sada u tom ratu poginulo više od 400.000, a raseljeno 12 miliona ljudi.

„Mi kao susjedi nismo mogli nijemo posmatrati dramu u Siriji. Danas je u Turskoj zbrinuto oko tri miliona izbjeglica, bez obzira na njihovu vjersku, etničku ili bilo kakvu pripadnost. Turska je danas zemlja u kojoj je zbrinut najveći broj izbjeglica na svijetu. Ujedno smo i zemlja sa najvećim porastom humanitarnih davanja u omjeru sa nacionalnim dohotkom. Svojim odnosom prema sirijskom pitanju predstavljamo glas savjesti svijeta i spasili smo dostojanstvo čovječanstva“, kazao je Erdogan i dodao da Turska ništa od toga ne radi sa nekom računicom, niti prikrivenim interesom, već isključivo smatra da je to ljudska obaveza.

Upozorivši da je situacija u Siriji prerasla kapacitete kako bi sav njen teret snosila sama Turska, Erdogan je kazao da je haos u Siriji iskorišten za jačanje terorističkih grupa ISIL, El Nusra, PYD, YPG i drugih i da je Sirija postala zemlja koja „izvozi terorizam“ u cijeli svijet.

Dodao je da je terorizam globalna prijetnja sigurnosti i miru i da nema nikakve razlike između terorističkih grupa, kao i to da je upravo Turska zemlja koja je najviše pogođena terorističkim napadima i prijetnjama.

„Turska se već 30 godina bori protiv separatističke terorističke organizacije PKK. U našem pogledu nema razlike među terorističkim grupama. Al Shabaab, ISIL, El Nusra, PKK, PYD ili YPG, sve su one iste terorističke formacije. Terorizam je terorizam bez obzira na to gdje i ko da ga provodi. Nema loših i dobrih terorista, oni su svi teroristi“, zaključio je Erdogan.

Forumu u Istanbulu prisustvuju najviše delegacije Somalije, Turske, Ujedinjenih nacija i drugih zemalja i međunarodnih organizacija.

http://www.trt.net.tr/

Predsjednik Erdogan: “Rast žrtava testira naše strpljenje u borbi protiv terora”

Erdogan: “Rast broja žrtava testira naše strpljenje u borbi protiv terorizma”

56c55044dac22“Sve veći broj žrtava u borbi protiv terorizma testira naše strpljenje” je izjavio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, u izjavi u vezi terorističkog napada koji je počinjen u Ankari, Turska.

“Naš ezan se ne može utišati, a naša zastava će se uvijek vijoriti. Mi imamo pravo na odgovor na napade koji dolaze iz zemlje i inozemstva”, – rekao je on.

Turski predsjednik je izjavio da će nastaviti da se bore protiv terora, i naglasio, da će Turska koristiti svoje pravo na samoodbranu.

http://www.trt.net.tr/

Premijer Davutoglu: Republika Turska nikada neće dopustiti da se narušava njen pravni poredak

Premijer Turske Ahmet Davutoglu nakon terorističkog napada u Ankari poslao bitne poruke.

56c338536ca64“Ujedinjeni smo sa 78 miliona naših građana protiv terorizma i nasilja. Republika Turska nikada neće dopustiti da se narušava njen pravni poredak i neće odustati od svoje ispravne misije bez obzira na prijetnje s kojima se suočava i bez obzira od koga dolazile te prijetnje. Oni koji su izveli ovaj užasni napad protiv naše zemlje, našeg naroda i demokratije i oni koji su to naredili nikada neće ostvariti svoje ciljeve”, izjavio je turski premijer Ahmet Davutoglu.

http://www.trt.net.tr/

AMIR-AGIN HAN

41604_95433593266_976053_nPrema prof.dr Hivzu Gološu- najboljem poznavaocu istorije Sandžaka

Han (pers. han, hane;  tur. han) je kuća, svratište i prenoćište, gostionica za putnike, trgovce i karavane u doba osmanlijske vlasti. Han je služio za svratište i prenoćište putnika. Hanovi su se nalazili u gradovima i na drumovima. Veći hanovi su građeni tako da je u sredini njihove zgrade  prostrano i nenatkriveno dvorište u kome se vršio istovar trgovačke robe. Prizemne prostorije takvih hanova sastojale su se od kamenih magaza sa gvozdenim vratima osiguranim od požara[1]. Hanovi  (kanovi) su bili postavljeni u gradu ili duž karavanskih puteva pored kojih su putovali trgovci i gde su mogli da ostanu[2], odmore se ili prenoće. Dok su karavan-seraj (saraj) (pers.  karavan-seraj) na Istoku: velike zgrade bez nameštaja za sklonište putnika (po gradovima i putevima), karavanski han je velika, neudobna gostionica[3].

Karavan-saraji su nauci poznati od petog veka pre nove ere. Najstariji istorijski izvor u kojem se spominju karavan-saraji su beleške  grčkog  istoričara  Herodota (484―oko 425. godine pre n.e.), antičkog grčkog pisca i oca istorije  iz petog veka pre nove ere. Herodot u delu Istorija opisuje 2500 km  dugačku  persijsku Kraljevsku cestu i njene stanice odnosno mesta za odmor – konaci ili svratišta[4]. Razvojem  Svilenog puta karavan-saraji su se gradili tokom  jugozapadnejužne  isrednje Azije. Hanovi su objekti iz osmanskog perioda koji su služili za prenoćište putnika i njihovih karavana. To su bile zgrade sa štalom za konje, prostorijom za putnike i prostorijom za handžiju. Dolaskom islama širili su se i na severnu Afriku, a u doba  Osmanskog Carstva javljaju se i u jugoistočnoj Europi, gde su  hanovi pravljeni od druge polovine XV veka. Tako su se i u Novom Pazaru gradili hanovi.

U Osmanlijskoj carevini han je bio jedna veoma važna institucija. Njemu paralelna institucija bio je  karavansaraj (karavan-seraj). Han je bio izgrađen oko jednog ili više dvorišta, ali  na dva ili tri nivoa (sprata). U prizemlju prostorije su se  koristile kao štala za konje i kamile od karavana koji su dovezli do hana robu.  Na spratu nalazile su se sobe za goste, trgovce i robu i tamo se roba predavala za skladištenje. Han je bio praktično institucija, koji je imao kuhinju, trpezariju, javno kupatilo, toalet, kovače i mesdžit. On je uspešno poslovao tokom celog   otomanskog perioda i još uvek funkcioniše – nalazi se u funkciji.

U Novom  Pazaru vekovima su razvijani trgovina, zanatstvo, stočarstvo i lov. Kroz njega su prolazili  mnogobrojni karavani, putnici i poslovni ljudi, o čemu je u istorijskim izvorima ostalo dosta podataka. S obziroma na takvu ulogu, u šeheru Novom Pazaru i okolini  je svojevremeno  sagrađeno više hanova, karavan-saraja i bezistana. Do danas je očuvan samo Amir-agin han, koji se svojom lepotom i značajem posebno ističe. Služio je kao konačište trgovaca koji su karavanima putovali i nosili robu između Carigrada i Dubrovnika. Pod zaštitom je države kao jedan od najlepših i najstarijih arhitektonskih spomenika ovog kraja, ali i jedan od retkih očuvanih delova stare novopazarske čaršije.

Amir-agin han je nepokretno kulturno dobro od velikog značaja. Predstavlja reprezentativni primer dobro očuvanog hana.  Nalazi se u centru Novog Pazara. Sagrađen je u XVII veku. Predstavlja jedinstven spomenički kompleks, koji ima arhitektonsku izrazitu istorijsko-urbanističku vrednost. Na području Republike Srbije on je  najstariji  i najlepši  objekat ove vrste.  Njegov značaj je izuzetan za proučavanje  privredne prošlosti Novog Pazara i okoline. Pored hana se nalazi veliki broj  zanatskih radnji koje čine poslednji ostatak starog dela čaršije  na levoj obali reke Raške, koja protiče kroz grad. O vremenu gradnje Amir-aginog hana nemamo  sačuvanih podataka. Pretpostavlja se da  potiče iz XVII veka i da je ovo jedan od hanova o kojima govori Evlija Čelebija u svom Putopisu, ali ima i argumenata da je nastao u XVIII veku.

U osmanlijskom periodu Amir-agin han je predstavljao veliku ugaonu građevinu sa prizemljem i spratom. Posedovao je  deo za smeštaj putnika i veliko  dvorište  sa stajama za smeštaj kola, stoke i robe. Po svojoj arhitektonskoj zamisli, han  se razlikuje  od tipičnih građevina ove vrste, pa je utoliko i interesantniji za posetioce. Obzirom da se nalazi na uglu dveju ulica, odredio je oblik njegove osnove. Glavni deo hana sastoji se od prizemlja i sprata. Služio je za prenoćište putnika. U dubini hana nalazi se prostor namenjen za staju – konjušnicu u kome dominiraju redovi stubova na koje se oslanja maštovito rešena krovna konstrukcija. Ovaj deo hana je u XX veku pretvoren u zanatsko-trgovački centar, pri čemu su očuvane spomeničke vrednosti spomenika.  

U Amir-aginom hanu je između dvasvetska rata radio hotel „Hercegovina“. U njegovoj neprosrednoj bliizini nalazili su se hotel „Sloboda“ i hotel „Vrbak“. Nedaleko od ovog hana nalazio se i han Ćilerdžića. Dakle oko ovog hana vekovima se odvijao prvi turističko-trgovački život u Novom Pazaru.

Posle Drugog svetskog rata Amir-agin han je nacionalizovan i u njemu se nalazio prestižan Restoran Han, koji je bio vlasništvo Ugostiteljskog preduzeća „Lipa“.

 

[1] Avdulah Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo 1968. str. 309; Yohn Freely: A History of Ottoman Architecture; WITPres, 2011. . str. 26.

[2] Gabor Agoston and Bruce Masters: Encyclopedia of the Ottoman Empire, New York 2008. str. 617.

[3] Milan Vujaklija: Leksikon stranih reči i izraza, Beograd 1986. str. 989.

[4] Herodotova istorija, Deo 1 i 2,  (Preveo sa starogrčkog: Milan Arsenić), Novi Sad 1988. str. 176. i 178.

U Minhenu postignut sporazum o prekidu sukoba u Siriji

 

Ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Amreričkih Država (SAD), Rusije, Turske, Saudisjke Arabije te predstavnici još 17 zemalja i Ujedinjenih nacija (UN) dogovorili su u Minhenu prekid vatre u Siriji koji bi na snagu trebao stupiti u roku od sedam dana.56bd8a03c23ac

Ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Amreričkih Država (SAD), Rusije, Turske, Saudisjke Arabije te predstavnici još 17 zemalja i Ujedinjenih nacija (UN) dogovorili su u Minhenu prekid vatre u Siriji koji bi na snagu trebao stupiti u roku od sedam dana.

Na sastanku koji su predvodile SAD i Rusija, sinoć je postignut dogovor o prekidu sukoba i o dostavi humanitarne pomoći područjima koja se nalaze pod opsadom.

Američki državni ekretar John Kerry saopćio je kako je na pregovorima, na kojima su pored SAD i Rusije učestvovale i Saudijska Arabija i Turska, postignut “dogovor o prekidu vatre širom zemlje u roku od jedne sedmice”.

Na pregovorima na kojima su učestvovali ministri vanjskih poslova iz 17 zemalja, nije korišten termin “primirje” već “prekid sukoba”.

Kerry je istakao kako će postignuti dogovor biti moguć jedino uz provođenje odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) o Siriji i poduzimanje političkih koraka s ciljem rješavanja krize.

On je dodao kako se prekid sukoba ne odnosi na terorističke organizacije poput ISIS-a i da će borba protiv te terorističke organizacije biti nastavljena.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je kazao kako će Rusija nastaviti sa svojim operacijama u Siriji.

“Ovim sporazumom neće biti obuhvaćene organizacije kao što su ISIS i El Nusra, koje Vijeće sigurnosti UN-a priznaje kao terorističke organizacije. Zbog toga će naše zračne snage nastaviti operacije protiv ovih organizacija”, kazao je Lavrov.

Ministri vanjskih poslova u okviru postignutog sporazuma u Minhenu, saopćili su kako će odmah biti poduzeti koraci kako bi humanitarna pomoć bila dostavljena područjima pod opsadom.

Lavrov je kazao kako će pojedinim područjima pomoć biti dostavljena iz zraka.

S druge strane, na pitanje o budućnosti sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada, Kerry je rekao kako statovi o tom pitanju nisu promijenjeni.

Kerry je istakao kako smatra da trajni mir u Siriji neće biti postignut sve dok je Assad na vlasti.

“Moj stav je da sve dok je Assad u zemlji i dok je odlučan da bude lider, u Siriji ne može biti mira. To je naš stav, drugi mogu imati drugačiji”, dodao je Kerry.

http://www.trt.net.tr/

PROTEST ZBOG IZREKE “LAŽEŠ KAO TURČIN” Urednik uvredio turski narod i državu

Turska ambasada u Makedoniji danas je protestovala zbog izjave glavnog urednika provladine televizije Sitel, Dragana Pavlovića koji je lideru opozicionog Socijalemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoranu Zaevu rekao: “Lažeš kao Turčin”.

“Sa žaljenjem smo primili ovaj nedolični izraz upućen Republici Turskoj i turskoj zajednici koja je prva priznala Republiku Makedoniju pod njenim ustavnim imenom”, navela je turska ambasada povodom intervjua koji je emitovan sinoć u centralnom dnevniku TV Sitel.

 

U reakciji piše i da je Dragan Pavlović Latas i pored toga što se izvinio turskom narodu i državi, daleko od toga da nadoknadi štetu nanetu tako nedoličnim stavom. Ambasada je zatražila od Sitela da “postupi u skladu sa objektivnim novinarstvom” i “preduzme odgovarajuće mere”.

Zbog Latasove izjave danas su pred vladom i Sitelom protestovalii i makedonski građani turske nacionalnosti.

Prvi put nakon nekoliko godina, gost u dnevniku Sitela sinoć je bio lider najveće opozicione stranke, SDSM Zoran Zaev, ali ga je glavni i odgovorni urednik koji je vodio intervju vredjao i ponižavao.

Odmah nakon intervjua na tviteru su reagovali i ambasadori EU i SAD u Makedoniji, Aivo Orav i Džes Bejli.

Brojni novinari i novinarska udruženja su ocenili da je Pavlović vodio intervju izvan novinarskih standarda i da je koristio govor mržnje i uvrede. Intervju je osudila i Agencija za medije koja je navela da glavni i odgovorni urednik televizije Sitel nije poštovao profesionalne novinarske principe i standarde dok je intervjuisao predsednika najveće opozicione stranke.

“Umesto intervjua u kojem će publika videti različita gledišta i mišljenja i slobodno formirati sopstveno mišljenje, gledaoci su videli neprimerni način komunikacije, kavge i uvrede”, ocenila je Agencija za audio i audiovizuelne medijske usluge.

Agencija je pozvala Savet za etiku u medijima i novinarska udruženja da preduzmu mere koje im stoje na raspolaganju.

Intervju je danas glavna tema u makedonskim medijima i javnosti. Televizija Sitel važi za televiziju blisku vladajućoj stranci VMRO-DPMNE a predsednik SDSM Zoran Zaev, kako se ocenjuje, pozvan je na intervju da bi se prikazalo da je ta televizija objektivna i da ustupa jedanku minutažu i vlasti i opoziciji.