Mehmet Gormez: Islamski centar u Marylandu je civilizacijski centar s porukom mira

„Mentalni sklop koji je doveo do izgradnje ovako lijepog zdanja ne može producirati nasilje, već samo mir i ljepotu. To je najbolji odgovor na problem islamofobije“, poručio je čelnik turskog Diyaneta Gormez.

2995448191mehmetgormezislamophobiacodemn

Predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske Mehmet Gormez je izjavio da će islamski centar u Marylandu, Diyanet Center of America, predstavljati civilizacijsku ustanovu koja će slati poruke mira i solidarnosti.

Islamski centar u Marylandu, 21 kilometar od centra Washingtona, izgrađen je uz pomoć Turske, a svečano će ga 2. aprila otvoriti turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Uoči ovog svečanog čina, šef turskog Diyaneta Gormez je istakao kako taj Centar nije samo džamija, kulturni centar i istraživački centar, već da je riječ o civilizacijskom centru koji će imati svoj jedinstveni jezik i psihologiju.

„Ovaj Centar će svojim držanjem i glasom, svakim svojim kamenom i pločicom pozivati na humanost i mir. Mentalni sklop koji je doveo do izgradnje ovako lijepog zdanja ne može producirati nasilje, već samo mir i ljepotu. To je najbolji odgovor na problem islamofobije“, poručio je Gormez.

Riječ je o islamskom kulturnom kompleksu izgrađenom u klasičnom osmanskom arhitektonskom stilu na površini od šest hektara. U jezgru Centra smještena je džamija sa dva minareta u kojoj će u istom času molitvu moći obavljati 3.000 vjernika. U kompleksu se također nalaze odvojeni muški i ženski hamami, bazeni, višenamjenska dvorana, sportski kompleks, veliki parking i drugi prateći objekti.

Ističući kako će svečana ceremonija otvorenja u subotu biti održana pod motom „Božje tlo između nas“, Gormez je kazao kako će ta ceremonija i početak rada Centra predstavljati korak naprijed ka „metafizičkom božjem terenu“ za ljude različitih etničkih i vjerskih porijekla.

Prisjetivši se svoje prve posjete Marylandu 2008. godine, Gormez je kazao kako je mjesto na kojem je podignut Centar tada bila blatnjava močvara pored koje se nalazila mala montažna džamija.

„Tada smo sanjali o velikom kompleksu na tom području sa džamijom, civilizacijskim, kulturnim i istraživačkim centrom. Hvala Allahu, ostvario nam se san“, kazao je Gormez.

Prisjetio se kako je po povratku u Tursku te 2008. godine o svom snu razgovarao sa tadašnjim turskim premijerom Erdoganom, koji mu je obećao podršku u tom projektu.

„Izuzetno sam sretan da je izgrađeno ovo remek djelo na koje ponosni mogu biti svi muslimani širom svijeta, a ne samo muslimani u Americi“, zaključio je Gormez.

http://yenitrt.com/

Predsednik Erdogan u poseti SAD-u – pogledajte kako je srdačno dočekan!

Predsednik Erdogan je u Washingtonu srdačno dočekan. Ispred hotela u kome će odsesti se sakupio veliki broj Turaka koji žive u raznim delovima SAD-a. Veliki broj ljudi koji je nosio natpise “Čoveče naroda” “Poverljivi lideru ,dobro došao”, “Hvala što štitiš sirijske izbeglice”, je ogromnom turskom zastavom s ljubavlju dočekao predsednika. Prva dama Turske, Emine Erdogan i predsjednik su neko vreme razgovarali sa ljudima koji su ih došli dočekati.

Ko dolazi na svečano otvorenje Ferhadije?

Organizacioni odbor očekuje odgovore o dolasku Aleksandra Vučića, Kolinde Grabar Kitarović, Recepa Tayyipa Erdogana, Ahmeta Davutoglua…

ferhadija-mainGosti koji dođu u Ferhadiju, vidjet će boje koje su pravljene na isti način kao i 1579. godine [Al Jazeera]

Piše: Nađa Diklić

U toku su posljednje pripreme za svečano otvaranje Ferhadije, za mnoge jedne od najljepših bosanskohercegovačkih džamija. Iz Organizacionog odbora potvrdili su nam da su pozivi na svečano otvaranje poslati na adrese državnog vrha Srbije, te da se još čeka potvrda dolaska srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, državnom vrhu Republike Hrvatske odakle očekuju da dođe novi premijer Tihomir Orešković, a možda i predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović, državnom vrhu Turske koja je preko organizacije Tika nesebično pomagala obnovu Ferhat-pašine džamije. Nadaju se dolasku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a ako on ne uspije doći, premijera Ahmeta Davutoglua.

Za sada su svoj dolazak potvrdili članovi Predsjedništva BiH i predsjednik RS-a Milorad Dodik.

No i oni i koji dođu i koji ne dođu, ne bi trebali zaboraviti da je Ferhadija skoro pola vijeka preživjela sve osvajače, vojske. Do 1993. godine. Sada, bit će otvorena na dan kada je prije 23. godine i srušena – 7. maja.

Radovi su završeni i unutra, a i spolja. Obnovljeno je turbe Ferhat-paše Sokolovića, njegovog barjaktara i nasljednice pašine loze u Banjoj Luci – Safikade, čija je tragična ljubavna priča koja ju je odvela i u smrt, poznata svakom prosječnom Bosancu i Hercegovcu.

Još samo fali stara sahat-kula da sve bude kao što je bilo 1579. godine, kada je Ferhadija i sagrađena po nalogu Ferhat-paše Sokolovića.

Banjalučki muftiluk obnovljen je u potpunosti. Zgrada Medžlisa, džamija Gazanferija i mnoge druge koje su srušene u posljednjem ratu. Napravljen je i mekteb.

Trenutno je na području Banje Luke potpuno obnovljeno 32 džamija.

A od rata, naovamo, Vrbasom je proteklo mnogo vode i priča što ispričanih, što neispričanih.

dsc_0173 dsc_0174

 

Ključevi muftiluka

Prvi banjalučki muftija nakon rata bio je Edhem efendija Čamdžić.

Došao je 1999. godine u Banju Luku u kojoj je tada bilo samo 2.800 muslimana, Bošnjaka.

Prisjeća se bivši muftija, koji je sada u zasluženoj penziji da nije imao ni kuće, ni zgrade muftijstva.

“Ključeve banjalučkog muftiluka dao mi je 2004. godine tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić. Prije toga podnijeli smo zahtjev za povrat imovine Islamske zajednice u Banjoj Luci. I imovina nam se polako vraćala… Sada vidim da je novi muftija Osman Kozlić uspio da završi što smo mi počinjali”, kaže Čamdžić, ne štedeći pohvale na račun svog nasljednika.

Ali, nije sve išlo ni mirno, ni glatko.

Godine 2001, kada je položen kamen-temeljac za Ferhadiju, nasmrt je pretučen Murat Badić iz Cazina koji je došao na polaganje.

Huligani, vandali, nacional-šovinisti nisu štedjeli ni kamenje. Vjernici koji su došli da uveličaju taj dan kamenovani su preko kordona policajaca koji je trebao da ih štiti.

Krv je opet tekla Banjom Lukom.

Tek nakon što je Badić ubijen, a dva autobusa zapaljena, policija je rastjerala rulju.

Drugi kamen temeljac položen je 2004. godine.

Tada su po smetljištima skupljani ostaci Ferhadije. I ne samo po smetljištima. Nađeni su i u Vrbasu i u Vrbanji.

Smirivanje duhova

Znao je efendija Čamdžić i smirivati “duhove”. Nije jednom kamenovana zgrada muftijstva ili Medžlisa, a da on ne kaže “nemoj o tome… Pusti, popravićemo. Ako objaviš, može biti samo gore…”20160330_183414a

Možda i upravo zbog toga, Čamdžić je dobio nagradu za “Ličnost godine” zbog širenja tolerancije i međuvjerskog dijaloga.

Pretpostavke su da je skoro polovina Ferhadije koja će svečano biti otvorena 7. maja na Dan džamija, sagrađena od kamena koji je davno uzidan, još 1579. godine.

E, to će i vidjeti oni koji dođu na otvaranje. Ne samo kamen, već i snagu volje. Svaki taj kamen, pa makar bio i najsitniji, prvo je opran i očišćen, pa tek onda i ugrađen. Ostala je priča iz tog perioda da je jedan od rijetkih ostataka Ferhat-pašine džamije koji je zadržao boju bio zapis na arapskom “La Ilahe Illallah – Nema Boga osim Allaha”.

Kada su završeni vanjski radovi, počela je unutrašnja obnova.

Priča o izgradnji

Majstori, koji su radili na obnovi, pod budnim okom turskih arhitekata koji su dobro poznavali otomanski način gradnje, pričali su prije dvije godine, da se apsolutno sve radi kako se radilo i prije skoro pola milenijuma.

                                                                                                                                                                      Nekadašnji izgled Ferhadije [Privatna kolekcija]

 

Jer, Ferhadija je samo jedna od tri džamije iz Otomanskog carstva koja je građena prema nacrtima Kodže Mimara Sinana, “velikog graditelja carstva”. Titulu mu je dao sam Sulejman Veličanstveni, nakon što mu je sagradio Sulejmaniju u Istanbulu.

Priča se da je Sulejman htio džamiju u kojoj će se osjećati ponizan i mali pred Bogom.

Sinan mu je i napravio. Bez potpornih stubova i sa kupolama.

Po istom metodu sagrađena je i Ferhadija, a potom i ista, samo mnogo veća, u turskoj Manisi, pet godina poslije.

Gosti koji dođu u Ferhadiju, vidjet će boje koje su pravljene na isti način kao i 1579. godine.

Svaki kamen, osim ručno rađenih keramičkih pločica debljine samo tri centimetra, vraćen je gdje je i pripadao.

Sada je obnovljena ne samo kao džamija. Sada je i spomenik i na ono dobro i na zla vremena. I svjedok.

http://balkans.aljazeera.net/

 

Turski Kilis nominovan za Nobelovu nagradu za mir: Zbrinuli više izbjeglica nego što imaju stanovnika

Turski grad Kilis, koji se nalazi na granici sa Sirijom, već više od četiri godine svoja vrata otvara sirijskim izbjeglicama kojih je trenutno u Kilisu više nego lokalnog stanovništva grada.

56cab55279e75

Turski grad Kilis, koji prolazi kroz veliki ispit ljudskosti, ove je godine jedan od kandidata za Nobelovu nagradu za mir, saopćila je Generalna direkcija za medije i informacije Republike Turske.

Turski grad Kilis, koji se nalazi na granici sa Sirijom, već više od četiri godine svoja vrata otvara sirijskim izbjeglicama kojih je trenutno u Kilisu više nego lokalnog stanovništva grada.

U zahtjevnom izazovu izbjegličkog vala, koji je rezultirao temeljnim promjenama na poljima kulture, infrastrukture grada te opštinskih usluga, lokalno stanovništvo, uprava i civilno društvo udruženim snagama čine sve za svoje komšije Sirijce.

Kilis, koji je krajem 2015. godine u svom centru brojao 106.293 stanovnika, danas je domaćin za više od 120 hiljada sirijskih izbjeglica.

“Poštovani članovi Komiteta, molimo da razmislite! Šta bi se dogodilo kada bi u centar Pariza, koji broji blizu 2,5 miliona stanovnika, u goste došlo više od 2,5 miliona izbjeglica koje su pobjegle od rata? Ili kada bi u centar Londona koji ima više od 3 miliona stanovnika došlo, utočište tražilo, preko 3 miliona ljudi koji bježe od rata ili nekih prirodnih katastrofa, šta bi Englezi pomislili, uradili? Ili vi, uvaženi članovi Komiteta, razmislite kada bi Oslo na postojećih milion stanovnika dodatno ugostilo još million izbjeglica? Šta mislite kakav bi bio prag tolerancije i razumijevanja? Međutim, u Kilisu se dogodilo nešto drugačije od očekivanog; ljudi su podijelili i dijele svoje poslovne i društvene prostore, svoje kuće, trgovinska tržišta… Smatram da na svijetu ne postoji sličan primjer masovne mirovne akcije poput ove”, naveo je član turskog parlamenta Ayhan Sefer Ustun u pismu poslatom Komitetu za Nobelove nagrade, u kojem je predložio kandidaturu Kilisa.

Primjeri djela ljudskosti o kojima svjetski mediji obimno izvještavaju, od različitih edukacionih kurseva, koje civilno društvo, lokalno stanovništvo i uprava Kilisa organizuju za Sirijce, koji su zbog ratnih dešavanja u svojoj zemlji utočište potražili u ovom turskom gradu, do zabavnih aktivnosti za djecu, dobrovoljnih akcija studenata Univerziteta Kilis te besplatnih zdrastvenih, obrazovnih usluga koje se pružaju gostima iz Sirije, doprinose uvećanju međunarodne podrške kandidaturi grada Kilisa za Nobelovu nagradu za mir.

Biro za stanovništvo, izbjeglice i migraciju Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pripremio je tekst sa naslovom “Jedan turski grad, koji mnogo toga čini za sirijske izbjeglice, spreman je da bude kandidat za Nobelovu nagradu za mir”, i podijelivši ga na svom oficijelnom Twitter profilu, izjavio da podržava kandidaturu Kilisa.

Za Sirijce, koji su zbog izbijanja građanskog rata u Siriji bili primorani napustiti svoju zemlju, Turska je država u kojoj su najčešće tražili utočište. U Turskoj, koja je za potrebe raseljenih lica potrošila više od 9 milijardi dolara, danas živi blizu 2 miliona 734 hiljade sirijskih izbjeglica. Blizu 283 hiljade izbjeglica boravi u 26 visokostandardizovanih privremenih prihvatilišta, izbjegličkih kampova.

U tim centirma, koji liče na male gradove, nalaze se trgovinski centri, škole, obdaništa, prostori za kurseve, razne hobije i sportske aktivnosti, kao i jedinice za besplatne zdravstvene usluge. Jedan od najvećih takvih kampova nalazi se u dijelu Oncupinar u Kilisu. Visoki komesar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres, koji je 2012. godine posjetio ovaj kamp, rekao je da su usluge koje se pružaju kvalitete kakva dolikuje ljudskom dostojanstvu te je međunarodnu zajednicu pozvao na solidarisanje i davanje podrške kako bi se ovi visoki standardi nastavili pružati i primjenjivati u svim ostalim mjestima.

Ambasadorica dobre volje UNHCR-a Angelina Jolie, koja je zajedno sa Guterresom posjetila izbjeglički kamp u Kilisu, kazala je da nigdje nije vidjela centar poput ovoga i dodala da su “porodice, djeca jako zahvalni turskom narodu i vladi te da se nada da će i u svim ostalim mjestima, za boravak porodica koje su primorane da bježe iz svoje zemlje, biti omogućeni kampovi poput ovoga”. Iako od tada nije pružena skoro nikakva međunarodna pomoć, standardi se i dalje nastoje održati na najvećem nivou, kako u kampu u Oncupinaru, tako i u drugim prihvatnim centrima širom Turske.

http://www.trt.net.tr/

Turska spisateljica Solmaz gostovala u Beogradu

Drugi gost u okviru projekta druženja turskih pisaca sa čitaocima u Srbiji u organizaciji Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Beogradu bila je spisatejica Solmaz Kamuran.

3373314343kitaplik3

Drugi gost u okviru projekta druženja turskih pisaca sa čitaocima u Srbiji u organizaciji Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Beogradu je spisatejica Solmaz Kamuran, koja je prije dva dana imala priliku da na književnoj večeri razgovara sa svojim čitaocima, između ostalog, o njena dva romana prevdena na srpski „Kira Ester“ i „Mađar“.

Govoreći o svojim impresijama o susretu sa čitaocima u Beogradu, autorka Kamuran je navela da svoje čitaoce uopšte ne posmatra kao pripadnike nekog naroda, već kao ljude koji čitaju njene romane i ono što ona stvara.

“Mogu da kažem da smo proveli jedno veče u nekoj toploj, prijateljskoj atmosferi i na neki način smo samo obnovili to naše prijateljstvo“, dodala je Kamuran u razgovoru za Anadolu Agency.

Oba romana, koja su prevedena na srpski jezik, stavljena su u istorijski kontekst, a prema riječima autorke, jedan pojašnjava istoriju Osmanskog carstva, kako unutar carstva, tako i odnose Osmanskog carstva sa tadašnjom Evropom.

– Nažalost svuda je smanjena želja za čitanjem –

“Roman “Kira Ester“ smešten je u 16. vijek i prati život jedne Jevrejke. Drugi roman, “Mađar“ kreće iz Transilvanije, a obuhvata period s kraja 17. vijeka i početka 18. vijeka, i objašnjava životni put Ibrahima Muteferrike, koji je u Osmansko carstvo doneo prvu štampariju na osmanskom jeziku. Na neki način se dotiče i istorije prostora Balkana“, navela je Kamuran.

Kada je u pitanju književnost prostora Balkana, spisateljica Kamuran je navela da je u mladosti više pratila književnost balkanskih naroda te da se kasnije to na neki način promijenilo, kao da se nešto pokidalo, ali da je bez obzira na to upoznata da se po tom pitanju neke stvari dešavaju.

“Čujem da se nešto dešava i da ljudi na Balkanu pišu. Ne mogu da kažem da mi je ta književnost strana i daleka, čak mi je jako bliska i osjećam povezanost sa njom, to su slične i bliske kulture“, dodala je Kamuran.

Navodeći da, generalno gledano, svuda je smanjena želja za čitanjem te da u Turskoj, žene više čitaju, za razliku od muškaraca, koje to preterano i ne zanima, Kamuran je rekla da postoji i druga pojava, a to je promjena stila.

http://www.trt.net.tr/

Prva džamija u SAD-u sa dva minareta

Prvi islamski centar kojeg je izgradila Turska u SAD-u bit će otvoren tokom posjete turskog predsjednika Erdogana.

dzamija_turska_sad_mainDžamija koja je izgrađena na gotovo 1.900 metara kvadratnih moći će primiti 3.000 ljudi
[Turkish American Community Center in Lanham]

Prvi islamski centar kojeg je izgradila Turska u SAD-u bit će otvoren početkom aprila tokom posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a u sklopu ovog kompleksa napravljena je džamija, prva sa dva minareta u ovoj zemlji, kulturni i istraživački centar, muzej islamske umjetnosti te kuće u osmanskom stilu. 

Izgrađen u saradnji truskog Predsjedništva za vjerske poslove i Fondacije Diyanet, centar se nalazi u američkoj saveznoj državi Maryland.

Džamija koja je izgrađena na gotovo 1.900 metara kvadratnih, bit će prva koja će imati dva minareta u SAD-u. Zajedno sa dvorištem, ona će moći primiti 3.000 ljudi.

Muzej i istraživački centar

U kompleksu će se također nalaziti i muzej islamske umjetnosti na 300 metara kvadratnih, te prostorije za vjernike i goste. 

Džamija je izgrađena u osmanskom stilu iz 16. stoljeća, dok su druge zgrade u centru napravljene u stilu seldžučke arhitekture. 

U sklopu kompleksa napravljen je i islamski istraživački centar koji će podržavati studente. 

http://balkans.aljazeera.net/

Besplatni kursevi turskog jezika

image-f62c3260ae21be89e0bd8b532fe27b88d3f50ed1db6dfbe89ed5c497a64c681f-V (1)

Udruženje Turaka u Srbiji nastavlja sa održavanjem besplatanih kurseva turskog jezika za sve zainteresovane nove polaznike.  Časovi se održavaju dva puta nedjeljno u prostorijama Udruženja.

Erdogan: Teror je problem celog sveta

Predsednik Erdogan rekao da neće uspeti u svojim namjerama oni koji žele podeliti Tursku i njen jedan jedinstveni narod sačinjen od Turaka, Kurda, Lazova, Roma, Gruzijaca, Abaza i Bošnjaka.

56f53cbd64f73

Predsjednik Redžep Tajip Erdogan je uz napomenu da je od jula mjeseca do sada u borbi sa terorizmom broj šehida prešao 300, rekao:”Broj poginulih terorista u zemlji i van naših granica je najmanje 10 puta toliki. Nismo ostavili naše šehide ne osvećene, niti ćemo.”

Erdogan je prisustvovao svečanom postavljanju temelja u Yozgatu. Tom prilikom je u svom govoru predsjednik Erdogan rekao da neće uspijeti u svojim namjerama oni koji žele podijeliti Tursku i njen jedan jedinstveni narod sačinjen od Turaka, Kurda, Lazova, Roma, Gruzijaca, Abaza i Bošnjaka.

Erdošan je kazao:”Borbu sa terorizmom ćemo do kraja nastaviti skupa sa Oružanim snagama, policijom, čuvarima sela…”

Predsjednik je ponovio izjavu da su jednog od napadača odgovornog za napad u Briselu u junu mjesecu 2015.godine deportovali u Belgiju, i kako povodom toga Evropa nije učinila ništa i dodao:”A šta su oni uradili? Pustili su ga na slobodu. Hajde sad položite račune za to .”

Predsjednik Redžep Tajip Erdogan je naglasio i to da je teror problem cijeloga svijeta.

http://www.trt.net.tr/

Davutoglu izjavio da Turska nema dvostruke aršine

Turski premijer Ahmet Davutoglu izjavio je da Turska nema dvostrukih standarda i da su za nju jednake vrijednosti života svih nevinih žrtava terorističkih napada, bez obzira na njihovu vjeru i naciju, niti da li su stradale u svirepim napadima u Ankari.

56f01a94ebdfa

Turski premijer Ahmet Davutoglu izjavio je da Turska nema dvostrukih standarda i da su za nju jednake vrijednosti života svih nevinih žrtava terorističkih napada, bez obzira na njihovu vjeru i naciju, niti da li su stradale u svirepim napadima u Ankari, Istanbulu, Parizu ili Briselu.

„Konačno svi moraju izvući pouku iz ovih stravičnih događaja. Svi oni koji zbog kratkovidnosti uma prave razlike na svoje i tuđe teroriste bi morali, a i već su počeli, uviđati da takvo poimanje problema terorizma srednjoročno i dugoročno donosi skupe cehove na naplatu. Evropa nema alternative za partnerstvo i savezništvo sa Turskom ako želi uspostavu sigurnosti regije. Tu realnost mora brzo shvatiti i početi se ponašati u skladu sa tim“, poručio je Davutoglu tokom današnjeg sastanka čelnika regionalnih odbora vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti).

Davutoglu je ovom prilikom podsjetio na tekst lista „The Independent“ koji su potpisali brojni novinari i kolumnisti, a u kojem je postavljeno opće pitanje jasne razlike u izražavanju solidarnosti i podrške Zapada nakon stravičnih terorističkih napada koji su se desili u Parizu i Briselu od onih koji su se desili u Ankari i drugim gradovima Turske.

„Zahvalan sam tim savjesnim intelektualcima i novinarima Zapada na tom pitanju i ukazivanju na činjenicu da je potrebno i pohvalno to što se proglašava žalost u cijeloj Evropi nakon stradanja nevinih ljudi u Briselu, ali da to nije bio slučaj kada su stradali isto tako nevini u Ankari. To pitanje moramo češće postavljati, ali nažalost i u Turskoj još uvijek ima onih koji ne postavljaju to pitanje“, kazao je Davutoglu.

Šef turske vlade Davutoglu dalje tvrdi da je i evropsko tlo pogođeno dramom koja je već pet godina prisutna u Siriji u kojoj je narod prepušten vlasti zločinačkog režima i terorističkih organizacija koje su njegovi saveznici.

„Do jučer su i mogli nijemo promatrati dramu u Siriji, ali danas je ta bolna i surova realnost pokucala i na vrata Evrope. Ozbiljan zaokret evropske politike prema sirijskom pitanju je nužan. Nažalost, iza svih pretrpjelih stravičnih terorističkih napada u Evropi i Turskoj leži pogrešna politika Zapada i generalno međunarodne zajednice prema sirijskom pitanju“, kazao je Davutoglu i dodao da bi izostanak zajedničke konkretne borbe protiv terorizma mogao dovesti do toga da ISIS, PKK, PYD i druge terorističke organizacije postanu jedno i da zajedno nastave napadati Tursku, Evropu i ostatak svijeta.

Osvrnuvši se i na aktuelnu političku situaciju u Turskoj, Davutoglu je kazao da će AK Partija nastaviti provedbu zacrtanih reformi, uključujući i prijedlog da se ukine imunitet svim zastupnicima parlamenta Turske kako bi se provele istrage o svim navodima umiješanosti nekih zastupnika u prljave poslove, uključujući i saradnju sa teroristima.

Kazao je da stručni tim AK Partije radi na pisanju nacrta ustavnih reformi koje je ova politička opcija najavila u skladu sa demokratskim i ekonomskim progresom u Turskoj.

„Nacrt ustavnih reformi će biti kompletiran i predat parlamentu najkasnije do kraja aprila. Parlamentu želimo predati nacrt koji je u mentalnom sklopu, idealima, željama i snovima nas i našeg naroda. I sam ću lično biti uključen u ovaj proces u kojem ćemo u narednih mjesec ili dva kompletirati naš prijedlog reforme ustava“, zaključio je Davutoglu.

http://www.trt.net.tr/

Poseta prdsednika Udruženja Fenerbahçe Kičevo Masara Legende i predsednika Udruženja Fenerbahçe Prizren Mahir Gönül Mula

image-371729de5b6922c67c3337b0c2f361e477393d7ceac9dcbe3ccadb45e907116f-V

Udruženje Turaka u Srbiji posetili su predsednik Udruženja Fenerbahçe Kičevo Masaro Legenda i predsednik Udruženja Fenerbahçe  Prizren Mahir Gönül Mula, sa svojim članovima. Goste je primio predsednik udruženje Alija Šahović.

U razgovoru je istaknuta podrška udruženju i buduća saradnja posredstvom udruženja sa drugim sportskim klubovima u Srbiji.

Nakon posete Udruženju Turaka u Srbiji predstavnici udruženja su posetili stadion Novi Pazar, gde su pratili utakmicu između FK Novi Pazar i FK Crvena zvezda.

image-2af5170df182978693842f589768dda74a42170a662aefcc69f27675623ef1c0-V image-240179b4dfcbafb3943daf459806a15e00278a68da6d67cc5f516d9ef86d80a9-V image-534dc20f43b9831d90c59577747bf225c5d0ecd16781530d2feb81bc5fc6bca2-V