Sto godina od velike pobjede Turske vojske u Kut el-Amare-u

Prije tačno 100 godina odigrala se bitka Kut el-Amare, odnosno jedna od glavnih bitaka u Prvom svjetskom ratu između osmanskih i britanskih snaga.

571dc21a6b56c (1)

Prije tačno 100 godina odigrala se bitka Kut el-Amare, odnosno jedna od glavnih bitaka u Prvom svjetskom ratu između osmanskih i britanskih snaga.

Ova bitka okončana je velikom pobjedom Osmanlija, odnosno potpunom predajom britanskih snaga.

Kut el-Amara je mjesto u istočnom Iraku, nalazi se 170 kilometara južno od Bagdada, na obalama rijeke Tigris i 350 kilometara sjeverno od Perzijskog zaljeva.

Ovaj grad bio je mjesto jedne od najvažnijih bitaka u Prvom svjetskom ratu, između osmanskih i britanskih snaga.

Ona je u povijesti poznata i kao Opsada grada Kut el-Amara, a uz Rat za nezavisnost važi za jednu od najvećih pobjeda Osmanlija.

Opsada Kuta je trajala od 7. decembra1915. do 29. aprila 1916. Turska vojska se morala boriti protiv britanskih pokušaja da se oslobodi garnizon u Kutu, a u isto vrijeme da drži Kut pod opsadom.

Britanci su tri puta bezuspješno pokušali probiti opsadu. Poslije prvog pokušaja prodora, general Nixon je smijenjen i zamijenjen generalom Lakeom. 

Britanci su imali 23.000 žrtava u pokušajima proboja opsade. Konačno, Britanci su se predali u Kutu 29. aprila 1916. godine.

Ceremonija u Istanbulu

S osmanske strane bilo je oko 10.000 poginulih i ranjenih, a prema nekim podacima oko 18.000 britanskih vojnika je zarobljeno.

Ministarstvo za kulturu i turizam Republike Turske, povodom 100 godina od bitke, ove godine organizira niz aktivnosti i projekata kako “posljednja bitka i pobjeda” Osmanlija ne bi bila zaboravljena.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i premijer Ahmet Davutoglu prisustvuju ceremoniji u Istanbulu, koja je organizirana u povodu obilježavanja 100 godina od okončanja ove velike bitke.

http://www.trt.net.tr/

Erdogan: Muslimani imaju vjeru koja je iznad sekti, a to je islam

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se dotakao i sektaških podjela između muslimana u mnogim zemljama svijeta.

5723032ccf868

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je u četvrtak u Istanbulu izjavio da se mnoge igre u svijetu odvijaju u zemljama gdje žive muslimani.

“Sve igre u svijetu igraju se u zemljama gdje žive muslimani”, istakao je Erdogan na skupu Udruženja učenika turskih medresa, održanom u Istanbulu. 

Naglasio je da nije ispravno muslimane prisiljavati da biraju između diktatora i terorista. 

“Nije pravedno muslimane prisiljavati da biraju između okrutnih diktatora i terorističkih organizacija koje su još okrutnije od njih. Muslimani, ustvari, nemaju takvu obavezu. Poredak koji vlada u svijetu tokom prethodnih nekoliko stoljeća polako se urušava. Boljke i konstantne krize u svijetu su pokazatelj novog vala promjena”, rekao je Erdogan. 

Dotakao se i sektaških podjela između muslimana u mnogim zemljama u svijetu. 

“Smutnja sektaštva u islamskom svijetu u velikoj mjeri nas ranjava. Otkud takav razdor? Zašto podjele i tenzije? Imamo vjeru koja je iznad sekti, a to je islam”, kazao je Erdogan.

57230350149a6 5723034584552 57230367b5489 5723035de971d

http://www.trt.net.tr/

Davutoglu: Izmijenjeni Ustav Turske donosi liberalniji sekularizam

Turski premijer Ahmet Davutoglu izjavio je kako će se novi Ustav Republike Turske zasnivati na liberalnom, a ne na autoritativnom shvatanju sekularizma.

572089196805f

Turski premijer Ahmet Davutoglu izjavio je kako će se novi Ustav Republike Turske zasnivati na liberalnom, a ne na autoritativnom shvatanju sekularizma.

Davutoglu je danas govorio na redovnom sastanku poslanika u parlamentu ispred Stranke pravde i razvoja (AK Parti) u Ankari, a tom prilikom osvrnuo se na aktuelna dešavanja. 

U vezi sa izmjenom Ustava Republike Turske Davutoglu je kazao kako nastavljaju raditi na tome, u skladu sa izbornim obećanjem datim građanima Republike Turske.

Davutoglu se osvrnuo i na tvrdnje kako Turska “izbacuje sekularizam i uvodi šerijat”, te kazavši kako će Turska “dati mjesta liberalnom, a ne autoritarnom razumijevanju sekularizma”. 

Prema njegovim riječima, vladajuća AK Partija nije u potrazi za bilo kakvim drugim rješenjima, te s tim u vezi smatra pogrešnim bilo kakve špekulacije po ovom pitanju.

On je kazao kako Turska nastavlja odlučnu borbu protiv terorizma te da uspostavlja sigurnost u naseljenim područjima ove zemlje. 

“Sve dok naš narod u potpunosti ne oslobodimo od opasnosti terorizma naša odlučna borba će biti nastavljena. Prijetili su nam ‘proljećem’. No, mi smo odlučni da odgovorimo onima koji žele uništiti naše proljeće, dajemo im odgovor i davat ćemo ga u budućnosti”, kazao je Davutoglu.

Inače, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je izjavio u utorak u Zagrebu, nakon sastanka sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar – Kitarović, kako je država Turska na jednakoj distanci u odnosu a sve vjerske grupe koje u njoj žive.

http://www.trt.net.tr/

Gormez na susretu islamskih zajednica Evrope u Zagrebu

Obilježavanje stogodišnjice islama započelo je promocijom knjige bivšeg muftije Ševka Omerbašića “Jadranski dragulji“.

571f44ce60373

Predsjednik turske Uprave za vjerske poslove Mehmet Gormez koji prisustvuje susretu islamskih zajednica Evrope “Muslimani u Europi – naslijeđe i budućnost“ u Zagrebu, poručio je da je jako važno što se u hrvatskom glavnom gradu organizuje taj skup posebno zbog toga što sada u Evropi i svijetu vlada islamofobija.

Čestitao je Hrvatskoj vladi jer u “ovim teškim danima obilježava 100. godišnjicu priznanja islama u toj zemlji”. 

Dolazi iz jedne zemlje, kako je kazao, koja je i ekonomski i geografski velika i zemlje u kojoj žive i nemuslimani, pripadnici različitih religija. Smatra da je Hrvatska manja zemlja od Turske ali u kojoj ima puno razumijevanja za druge religije. 

“Jako je važno što se u Zagrebu organizuje ovaj skup pogotovo zbog toga što danas u Evropi i svijetu vlada islamofobija. Imamo veliku saradnju sa Islamskom zajednicom u Hrvatskoj i nadamo se da će ova saradnja biti nastavljena”, istakao je Gormez. 

Podsjetio je da je Austrija bila prva zemlja u Evropi koja je zvanično priznala islam, a 2002. je to i obilježila. Gormez je također prisustvovao tom obilježavanju. 

“Nažalost, moram reći da u Austriji nisam vidio neki napredak od 2002. godine, a to nam je svima velika želja. Naša dužnost je da kroz suživot i toleranciju i uz susret svih kultura od Istoka do Zapada nosimo se sa tim i živimo u jednoj saradnji i kod svih da vidimo napredak”, dodao je Gormez.

Govorio je i o dolasku predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana u Hrvatsku kazavši da je njegov dolazak u tu zemlju vrlo važan ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu Evropu. 

Obilježavanje stogodišnjice islama započelo je promocijom knjige bivšeg muftije Ševka Omerbašića “Jadranski dragulji“, potom svečanom sjednicom svih organa i ustanova Islamske zajednice na kojoj su dodijeljena priznanja najistaknutijim članovima koji su u sto godina doprinijeli radu i razvoju Islamske zajednice, kao i “Halal forumom“ u Centru za certificiranje halal kvalitete.

Također, sutra će se održati svečana sjednica Hrvatskog sabora na kojoj će se prisjetiti sjednice Sabora održane prije sto godina na kojoj je islam priznat i izjednačen sa svim drugim religijskim zajednicama u Hrvatskoj.

Tom prilikom će predstavnici Islamska zajednica uručiti priznanja Saboru, Vladi i predsjednici Hrvatske, zaslužnim gradonačelnicima i drugima. istog dana u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) će se održati svečanost na kojoj će sudjelovati 700 zvanica.

Naime, 27. aprila, 1916. godine, Hrvatski sabor službeno je priznao islamu status religije i time ga izravnao sa svim do tada religijskim skupinama i zajednicama: katoličkom i židovskom. To je naznačilo jedan veliki iskorak definiranja pravnog okvira funkcioniranja Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i davanja statusa službene religije, na temelju kojeg su se mogle početi razvijati sve aktivnosti vezane za islam i muslimane, jer, po popisu u toj godini, evidentirano je bilo nekih 240 muslimana.

Bilo je mnogo muslimana u vojsci i praktički, vojska je bila temelj takvog jednog pristupa, što se vidi iz samog imenovanja. Naime, 1919. godine, imenuje se vojni imam, a nije bilo ni civilnog imama. Već 1922. godine se imenuje vojni muftija i podiže se to na tu organizacijsku razinu unutar vojske. Tada se daje jasan pravni okvir za normalno i nesmetano funkcioniranje ili ispovijedanje islamske vjere, kako u tome Zakonu stoji.

Na neki način potiču se muslimani da razvijaju svoje vjerske institucije.

Prema statističkim pokazateljima, u Hrvatskoj živi oko 63.000 muslimana, što je 1,5 posto od ukupnog broja stanovništva. Muslimani ostvaruju sva svoja prava kroz vjeronauk u školi, dušebrižništvo u vojsci, policiji, zatvorima, bolnicama, dječjim vrtićima, kroz sve moguće segmente u javnom životu. Ova vjerska zajednica u Hrvatskoj ima pravno uređene odnose koji mogu poslužiti kao primjer i koje muslimani mogu konzumirati u svakom pogledu.

http://www.trt.net.tr/

Stogodišnjica islama u Hrvatskoj

image-68c048692ab41ceed7cc8ad36056263c7dbe4f4148e01366852932c48019c0fb-V

Predsednik Republike Turske Recep Tayip Erdogan u poseti Hrvatskoj.

Planirano je da turski predsednik, u srijedu, 27. aprila prisustvuje održavanju i svečane sjednice Hrvatskog sabora na kojoj će se prisjetiti sjednice Sabora održane prije sto godina na kojoj je islam priznat i izjednačen sa svim drugim religijskim zajednicama u Hrvatskoj.

Tom prilikom će predstavnici Islamske zajednice uručiti priznanja Saboru, Vladi i predsjednici Hrvatske, zaslužnim gradonačelnicima i drugima. Istog dana u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) će se održati svečanost na kojoj će sudjelovati 700 zvanica.

Erdogana očekuju i sastanci s predsednikom Sabora Željkom Reinerom i premijerom Tihomirom Oreškovićem.

Uoči dolaska turskog predsjednik u Zagreb od ponedjeljka navečer do srijede navečer vrijedit će posebne mere prometovanja na određenim trasama.

Ograničenja kretanja i parkiranja vredit će posebno na rutama kretanja turskog predsednika Erdogana. Posebno će biti nadzirana ruta od aerodroma dr. Franjo Tuđman do Gornjega grada, odnosno Sabora i Vlade, zatim do Ureda predsjednice na Pantovčaku te do groblja Mirogoj.

Erdogan: Ljubav među ljudima, bez obzira na rasu i vjeru, temelj je mira u svijetu

Aliyev i Erdogan su saglasni da Ankara i Baku trebaju nastaviti trend intenziviranja bliskih odnosa, a posebno u oblasti energetike.

571f35d7d5ef1

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan poručio je da je borba protiv rasizma preduslov i za pobjedu nad terorizmom, a da u temelju uspostave mira u svijetu leži ljubav među ljudima bez obzira na rasne i druge pripadnosti, javlja Anadolu Agency (AA).

Turski predsjednik Erdogan doputovao je jutros u zvaničnu posjetu Azerbejdžanu i sastao se sa azerbejdžanskim kolegom Ilhamom Aliyevom. Predsjednici dvije zemlje razgovarali su o bilateralnim pitanjima, kao i o aktuelnim regionalnim i globalnim temama.

 Erdogan je nakon sastanka prisustvovao ceremoniji otvorenja 7. Globalnog foruma Saveza civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koja je upriličena u Kongresnom centru u Bakuu.

U obraćanju, Erdogan je kazao da je Savez civilizacija ostvario mnogo uspjeha u svom radu, ali da je još uvijek daleko od ostvarenja ciljeva zbog kojih je i osnovan.

„Nažalost, još uvijek nismo prevazišli okamenjene predrasude i shvatanja koja udaljavaju ljude na bazi njihove vjere, korijena i kulture, a zbog čega i jesmo osnovali Savez civilizacija. Nismo pokazali zajedništvo i odlučnost, ni opravdali očekivanja na globalnom planu kada je riječ o borbi protiv terorizma i radikalnih pokreta“, kazao je Erdogan.

Podsjetivši da su se teroristički napadi zaredom nizali u Siriji, Iraku, Nigeriji, Francuskoj, Pakistanu, Turskoj, Belgiji i Španiji, Erdogan je kazao da su izostali zajednički stav, retorika i akcija nakon tih bolnih tragedija.

„Nismo uspjeli ubijediti cijeli svijet u to da je jedno od najefikasnijih oružja u borbi protiv korijena nasilja to da se različitosti ostave po strani i međusobnim razumijevanjem razvija dijalog. Nema jedinstvenog stava da je polarizacije neophodno zamijeniti kulturom dogovora i saradnje“, kazao je Erdogan.

Naglasivši da je produbljivanje jaza među ljudima različitih civilizacija, vjera i kultura nagovještaj još većih tragedija i katastrofa u svijetu, Erdogan je kazao niti jedna civilizacija, vjera, kultura, niti savjest ne odobrava ubijanje nevinih ljudi.

„Posebno je potrebno naglasiti da je islam u svojoj osnovi vjera mira. U našoj vjeri, islamu, nema mjesta terorizmu, a terorističke organizacije poput ISIS-a, koje se pozivaju na islam, u osnovi nemaju nikakve veze sa islamom“, kazao je Erdogan.

Upozorivši da su rasizam i diskriminacija prijetnje miru koje su stvorile plodno tlo za nastanak terorizma, Erdogan je kazao da se terorizam može pobijediti isključivo zajedničkom globalnom borbom.

„Bez zajedničke borbe protiv rasizma, nema ni borbe protiv terorizma. Ne smijemo ljude gledati i razdvajati po njihovoj rasi, boji kože. Moramo sve ljude posmatrati kao ljude i voljeti ih kao takve. Upravo je to temelj za uspostavu mira u svijetu. Moramo uspostaviti globalni savez za borbu protiv terorizma“, poručio je Erdogan.

Osvrnuvši se na situaciju u ratom zahvaćenoj Siriji, turski predsjednik Erdogan je kazao da narod te zemlje nije suočen sa terorizmom pojedinaca ili nekih grupa, već sa državnim terorom i da je na čelu te države „terorista“ koji svoj narod svirepo ubija barel-bombama, topovima i tenkovima.

„Zar za tragediju u Siriji odgovornost ne snose i svi oni koji te teroriste dočekuju sa crvenim tepisima. Čovječanstvo je počelo da se preispituje tek kada je tijelo bebe Aylana more izbacilo na plažu, a gdje ste do tada bili. Ljudi u Siriji ginu već šest godina. Mi smo na Egeju i Sredozemlju u morima spasili 100.000 ljudi. Trenutno u Turskoj ima tri miliona izbjeglica iz Sirije i Iraka. Hvala svim prijateljima koji nam dolaze i zahvaljuju. Mi imamo jednu poslovicu koja kaže da slast meda možeš osjetiti samo ako ga staviš u usta, a ne kada izgovaraš med. Do sada smo za brigu o izbjeglicama potrošili više od 10 milijardi dolara“, zaključio je Erdogan.

Turski predsjednik Erdogan će nakon završetka posjete, iz Bakua otputovati u zvaničnu posjetu Zagrebu.

http://www.trt.net.tr/

U centru Washingtona održan masovni marš solidarnosti i podrške Turskoj

Demonstranti iz Turske brojnih zemalja prijatelja Turske su današnjim skupom u centru Washingtona dali podršku Turskoj nasuprot armenskih tvrdnji o događajima iz 1915. godine.

571d92fb7873a

Nekoliko hiljada demonstranata danas se okupilo u centru Washingtona i učestvovalo u mirnoj šetnji “Podržavamo Tursku – Mir i solidarnost“.

Protestnu šetnju centrom Washingtona od Bijele kuće do zgrade turske ambasade organiziralo je Tursko-američko nacionalno vijeće, a demonstrantima su se pridružili i šef parlamentarne grupe tursko-američkog prijateljstva Ali Sarikaya, nekoliko turskih parlamentaraca i turski ambasador u SAD-u Serdar Kilic.

Demonstranti iz brojnih zemalja islamskog svijeta i zemalja prijatelja Turske su današnjim skupom u centru Washingtona dali podršku Turskoj nasuprot armenskih tvrdnji o događajima iz 1915. godine, ali i upozorili na rastuće probleme u američkom društvu kada je riječ o islamofobiji, mržnji prema strancima i migrantima, te teškoj situaciji u kojoj se nalaze izbjeglice iz Sirije.

Među učesnicima marša podrške Turskoj, sudeći po zastavama koje su nosili, bili su migranti iz brojnih zemalja islamskog svijeta, ali i Bosne i Hercegovine, Azerbejdžana, Kipra i Kosova.

Policija je poduzela pojačane mjere sigurnosti i do sada nisu zabilježeni nikakvi incidenti.

http://www.trt.net.tr/

OTVOREN TURSKI KONZULAT U PRIZRENU

Povodom obeležavanja 23. aprila, Dana Turaka Kosova svečano je otvoren Turski konzulat u Prizrenu. 

image-d336f9544dc6ccdbea196d09197416d8213c93c12134d91c9fb6803f7d054f36-V

Zamenik predsednika Vlade Rekuplike Turske Numan Kurtulmus svečano je otvorio Turski konzulat u Prizrenu. Svečanom otvaranju prisustvovao je predsednik Udruženja Turaka u Srbiji Alija Šahović.

Djeca iz cijelog svijeta sastala se sa liderima Turske

Danas palata Cankaya prolazi kroz svoj najsretniji dan. Najljepša srca svijeta su ovdje, rekao je turski premijer Davutoglu.

57187a9ca7362

Djeca iz cijelog svijeta imala su priliku sastati se sa vodećim turskim političarima u srijedu, uoči Dana djeteta, koji se u Turskoj obilježava 23. aprila.

“Svake godine pozivamo djecu da slavimo 23. april, koji označava temelj modernog turskog parlamenta”, poručio je Mustafa Kemal Ataturk 1920. godine, kada je donesena odluka o danu koji će biti posvećen djeci kako bi bila naglašena njihova uloga kad je riječ o budućnosti Turske.

Djeca iz 21 zemlje, uključujući BiH, Gruziju, Makedoniju, Ukrajinu, Azerbejdžan, Bangladeš, Afganistan, Irak i Srbiju, pozdravljena su palati Cankaya od parlamentarca Ismaila Kahramana i turskog premijera Ahmeta Davutoglua.

„Svi smo mi djeca Adema i Have, pa je to razlog što smo svi braća i sestre. Čak i ako boja naše kože, naše rase i zemlja u kojoj živimo mogu biti različiti, svi smo mi djeca istih roditelja“, poručio im je Kahraman.

Premijer Davutoglu je dodao: „Danas palata Cankaya prolazi kroz svoj najsretniji dan. Najljepša srca svijeta su ovdje. Naša djeca, koja će graditi najbolju budućnost svijeta, su ovdje.“

http://www.trt.net.tr/

Erdogan: Turska i Iran da zaustave krvoproliće u regiji

Neophodno je da Turska i Iran budu vodeće zemlje u zaustavljanju prolijevanja krvi na Bliskom istoku, tvrdi Erdogan.

rouhani-hassan-erdogan-recep-tayyip-sastanak-aa-main

Turska i Iran moraju nesuglasice svesti na minimum, a zajedničke interese na maksimum, izjavio je u Ankari predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, nakon sastanka sa iranskim predsjednikom Hassanom Rouhanijem.

“Turska i Iran su važne zemlje na globalnom i regionalnom nivou. U tom smislu, moramo raditi zajedno kako bi prevazišli probleme koji potresaju regiju poput terorizma i sektaštva, ali i humanitarne krize koje proizlaze iz ovih problema”, kazao je Erdogan.

Zaustavljanje krvoprolića

“Nephodno je da naše zemlje budu vodeće u zaustavljanju prolijevanja krvi u cijeloj regiji, prvenstveno u Iraku i Siriji”, poručio je turski predsjednik, prenosi Anadolija.

Erdogan je naglasio da Turska i Iran, kako bi ojačale svoj politički dijalog, moraju svoje nesuglasice svesti na minimum.

“To je prije svega u korist naših zemalja. Ako budemo koračali na ovaj način, ako uspijemo da umjesto izvana, rješenja za naše probleme pronalaziti iz regije, vjerujem da ćemo brzo imati rezultate. Svjesni smo da po tom pitanju mi (u Turskoj i Iranu), kao dvije važne zemlje regije imamo veliku odgovornost”.

http://balkans.aljazeera.net/