Reč je o 15 vrtića, osnovnih i srednjih škola i Univerzitetu Burč, koji vrede više od 60 miliona evra, a nalaze se u Sarajevu, Zenici, Bihaću, Tuzli i Mostaru.
Туристи са Блиског истока на сарајевском Врелу Босне (Фото Ројтерс)
Sarajevo – Sve obrazovne institucije u Federaciji BiH, koje su, kako se odavno spekuliše, otvorene kapitalom turskog klerika Fetulaha Gulena i deluju od 1998. godine biće uvakufljene (poklonjene) Islamskoj zajednici BiH (IZ BiH), koja na taj način postaje njihov vlasnik i stiče pravo da njima upravlja. U pitanju je 15 institucija (vrtići, osnovne i srednje škole, te Univerzitet Burč u Sarajevu), koje vrede više od 60 miliona evra.
Vaspitno-obrazovne institucije koje funkcionišu pod okriljem „Bosne Seme” i čiji je rad, navodno, povezan s ideologijom koju propagira Gulen, osim u Sarajevu, deluju i u Zenici, Bihaću, Tuzli i Mostaru. U njima je zaposleno oko 500 ljudi.
Iako još nema službene potvrde o poklanjanju prilično vredne imovine Islamskoj zajednici u BiH, lokalni mediji izveštavaju kako je „stvar gotova” i da je samo pitanje dana kada će „Bosna Sema” dobiti novog vlasnika. To se donekle nazire i u saopštenjima koja su javnosti ovih dana uputile obe strane.
Iz Rijaseta IZ BiH navode da je bilo „nekih neformalnih kontakata”, ali da organi IZ „nisu donosili nikakve odluke niti stavove u vezi s tim pitanjem”. Husein Smajić, zamenik vrhovnog poglavara Bošnjaka, izjavio je kako bi pregovori o tome mogli potrajati i da ne treba računati na brzo rešenje.
I iz „Bosne Seme” je potvrđeno da je poklanjanje imovine u toku, te da će konačna odluka biti doneta „nakon postizanja saglasnosti i potpisivanja ugovora”. Napominju da su IZ već poslali pismo namere. S tim u vezi prilično zanimljivu izjavu za televiziju N1 dao je Orhan Hadžagić, portparol obrazovnih institucija „Bosna Sema”.
„Vi znate, i mi to stalno u javnosti ističemo, da je ovo domaća, bosanskohercegovačka obrazovna institucija. Međutim, imamo neke vrste nerazumevanja i mislimo da bi ovaj akt, ako ga IZ BiH prihvati, značio izraz naše dobre i iskrene namere, da ovo bude poklonjeno IZ”, rekao je on.
Pojedini mediji procenjuju da bi prepuštanje obrazovnih institucija „Bosna Sema” IZ BiH moglo biti odgovor na pritiske vlasti u Ankari koje su se nakon propalog pokušaja vojnog udara okomile na sve što je povezano s kontroverznim penzionisanim imamom Gulenom i njegovim pokretom Hizmetom, koji je u Turskoj okarakterisan kao teroristički, a Gulen kao neko ko stoji iza propalog udara.
Međutim, i pre događanja u Turskoj, „Bosna Sema” obrazovne institucije i njihovo delovanje našle su se pod lupom javnosti zbog samoubistva dečaka Mahira Rakovca u Sarajevu, koji je pohađao jednu od tih takozvanih internacionalnih škola, u kojoj je, prema tvrdnjama njegovih roditelja, bio zlostavljan. I tada je rad tih obrazovnih institucija povezivan sa Gulenovom ideologijom.
Svojevremeno je Salmir Kaplan, nekadašnji ministar kulture i sporta Federacije BiH, koji je imao priliku da upozna principe na kojima deluje, upozoravao da BiH „mora biti oprezna”, jer je „njihova filozofija da u sve zemlje ulaze putem obrazovanja”, te da su u BiH, „zbog lošeg i rascepkanog obrazovnog sistema prilično jaki”.
Pre izvesnog vremena ambasada Turske u BiH saopštila je da Turska nema nikakve veze s obrazovnim institucijama „Bosna Sema”, a njihovo zatvaranje, prema pisanju medija, tražio je i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, i to lično od Bakira Izetbegovića.